Posts From Velid Đekić
MORSKI TRAMVAJ : U RIJEČKOM HIDROAVIONU FIZIR
Kada je ljeta 1957. s mora na Žurkovu uzletio Fizir 9002/YU CGO FNH, bio je to u tom trenutku jedini civilni hidroavion u državi. Let
MORSKI TRAMVAJ : TEATRO FENICE, MJESTO ZABAVE JUČER I DANAS
Teatro Fenice najveće je kazališno zdanje u Hrvatskoj. S dvoranom za varijete, ukupno može primiti 2.650 posjetitelja. O kakvu je prostoru riječ podosta govori i
MORSKI TRAMVAJ: LEDENA ZIMO, GDJE SI?
Vremenske prilike počele su se u Rijeci pratiti vrlo rano. Prvi podaci o modernim mjerenjima potječu iz 1842. godine, kada se te vrste posla prihvatio
MORSKI TRAMVAJ : IZLOŽBA GLAGOLJICE U SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI
Nakon četiri godine postojanja, 1972., izložba Glagoljica postala je stalnim postavom. Sljedeće godine posjetio ju je Miroslav Kreža. U knjigu dojmova upisao je: „Izložba je
MORSKI TRAMVAJ : NA KRK, BEZ MOSTA, PAROBRODOM PETAR SVAČIĆ
Veza između Sušaka i otoka održavana je svakodnevno, što je bila zadaća malog parobroda Petar Svačić. On je prometovao u sklopu Jadranske plovidbe i u
MORSKI TRAMVAJ : INDUSTRIJSKI ZVUK RIJEČKOG ROCKA
Soundtrack je to krajolika kojim dominiraju brodograđevni navozi, lučke dizalice i skladišta, tvornički dimnjaci, energetski objekti, prepletene željezničke šine. Taj krajolik ne treba u Rijeci
MORSKI TRAMVAJ : SUFRAŽETSKI ROCK RIJEČKIH SIRENA
U neveliku prostoru mjesne zajednice, tomu tlocrtno i položajem slikovitu kućerku ponad Školjića, u koji su ugurale i pojačala, djevojke su ovladavale glazbom prve godine
MORSKI TRAMVAJ STJEPAN KREKUŠ, PORATNI OBNOVITELJ RIJEČKIH URA
Tko zna koliko takvih prirodnih sposobnosti čuči u nama, a da toga nismo svjesni, svakodnevno oslonjeni na strojeve pomagače, zbog čega su se naši unutrašnji
MORSKI TRAVAJ: U INDEXU NEMA GLADI
Dok god je tako, još će godinama dolaziti u svoj stari studentski restoran u Krešimirovoj, koji ih imenom ne prestaje podsjećati na obaveze. Jelo im
MORSKI TRAMAJ : NEBODERSKA DRUŽINA NIJE SE PROBILA U STARI GRAD
Poslovni, najveći dio nebodera, bio je neka vrsta košnice s 220 ureda, namijenjenih tadašnjim brojnim gradskim i ostalim poduzećima, u kojima bi kruh svagdanji zasluživalo
