Dodijeljene inicijalne potpore mladim znanstvenicima – Milijun kuna za 49 projekata
FOTO: uniri.hr
Riječ je o financijskim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje raspoređuje Sveučilište u Rijeci, a koje se dodjeljuju kao poticaj istraživačkoj djelatnosti znanstvenicima koji su na početku svojih znanstvenoistraživačkih karijera. Sredstva u iznosu od više od milijun kuna raspoređena su na 49 mladih znanstvenica i znanstvenika i njihovih istraživačkih projekata.
Rijeka – Proteklog je petka, 19. listopada na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održana svečana dodjela potvrda dobitnicima ”Inicijalnih potpora mladim istraživačima za 2017. i 2018. godinu”. Događanje je bilo i prilika za razgovor mladih istraživača s rektoricom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježanom Prijić Samaržijom, prorektorom za znanost prof. dr. sc. Alenom Ružićem i pomoćnikom rektorice za međunarodnu suradnju i strateška partnerstva prof. dr. sc. Sašom Zelenikom.
Ovakva se vrsta potpore dodjeljuje po drugi puta, a prvi su puta dodijeljene 2016. godine. Riječ je o financijskim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje raspoređuje Sveučilište u Rijeci, a koje se dodjeljuju kao poticaj istraživačkoj djelatnosti znanstvenicima koji su na početku svojih znanstvenoistraživačkih karijera. Sredstva u iznosu od više od milijun kuna raspoređena su na 49 mladih znanstvenica i znanstvenika i njihovih istraživačkih projekata.
Na početku dodjele prisutnima se obratila rektorica: ”Naša je temeljna motivacija za ovaj susret bila razgovor i razmjena ideja. Čestitam vam na ovim potporama, za koje smo izdvojili dvostruko više sredstava nego prošloga puta. Mi danas moramo sagledati širu sliku i razumjeti da je projektna kultura nešto bez čega institucije na mogu djelovati. Znanstveni rad sam nije dovoljan, nego je naprosto nužno imati znanje i za vođenje projekata. Moramo biti svjesni da je to stalno natjecanje i često puno administrativnog posla, no to nije naša specifičnost. Moramo razvijati projektnu kulturu, jer ono što nam proračun omogućuje nije dovoljno. Iako su ove naše potpore male, pogotovo kada se radi o nekim složenim i opsežnim projektima, nadamo se da vam one mogu poslužiti kao poticaj za prijavu ne kompetitivne natječaje. Hrvatska u ”povlačenju” sredstava iz Europske unije spada u tzv. ”underperformere”, a Europska komisija za to navodi tri moguća razloga: jezičnu barijeru, nedostatak motivacije i nedostatak kompetencija (ne misli se na znanstvene, nego projektne kompetencije). Mi doduše vidimo i neke druge oblike toga jaza. Druga tema koju bih željela spomenuti je pritisak na institucijama koji je na djelu kod objavljivanja i prikazivanja rezultata. Događa se da zbog takvog pritiska može doći u pitanje kvaliteta i čestitost. Gubi se supstanca pa ispada da je prilagodba sustavu bitnija od kvalitete. Bojim se da će taj pritisak sve više rasti, kao što rase i pritisak u rangiranju sveučilišta. Hrvatski prosjek koji iznosi manje od jednoga objavljenog članka godišnje po znanstveniku, zaista je nedovoljan. Danas društvo od nas znanstvenika traži više: traži se znanost pa se tome doda i ‘razvoj i inovacije’; traži se sve više i više. Skepticizam nas neće nikud odvesti. Moramo prihvatiti sva ta nova traženja i kritike društva, kako bismo opravdali svoje postojanje.
Prorektor Ružić pojasnio je istraživačima tehničke detalje oko administrativnih obveza iz samog natječaja te istaknuo kako će svakom dobitniku ove potpore njenim dobivanjem biti omogućeno da plati objavljivanje svojega rada, što nosi daljnje pozitivne pomake. Pomoćnik rektorice Zelenika im poručio kako ta nova znanja nažalost nemaju od koga naučiti.
Povela se rasprava oko držanja nastave, normiranja rada, količine i opisa radnih obveza, napredovanja u zvanja, pravednosti sustava, kulturi senioriteta koja kod nas prevladava i ostalih stvari koje muče znanstvenu zajednicu. Rečeno je i kako bi možda bilo uputno dodijeliti nešto manji broj potpora, ali onda bez umanjenja sredstava, jer neki projekti bez točnog proračuna ne mogu biti izvršeni ili mogu biti ali u znatno manjem obimu i/ili kvaliteti. Rektorica je na ovo odgovorila da to uvijek jest dilema (podijeliti više manjih ili manje većih potpora), ali da se odlučuju za ovakav model, upravo kako bi te potpore služile i kao poticaj za daljnje prijavljivanje.
Može se zaključiti da se većina mladih znanstvenika zalaže za to da se projektne aktivnosti, stručni rad i rad na popularizaciji znanosti formalno boduje. Također zaključeno je kako bi bili od iznimne koristi sastanci po sastavnicama, koje bi inicirao Rektorat.
”Uz sve potpore vašim istraživanjima koje dobijete, a nadamo se da ćete ih dobiti što više, nemojte zaboraviti da vam je glavni pokretač vaš entuzijazam, vaša intrinzična motivacija. Mi želimo biti institucija koja će to prepoznati”, zaključila je rektorica.
