Druga u nizu radionica “Riječka industrijska baština – Edukacija za djelatnike u turizmu” održana je jučer na Kampusu
FOTO: visitrijeka.hr
U sklopu programa jednodnevne edukacije polaznici su imali priliku upoznati se s novim temama riječke industrijske i maritimne baštine
Rijeka – U “Akvariju” Sveučilišta u Rijeci, jučer je u organizaciji Sveučilišta u Rijeci, Centra za industrijsku baštinu i Centra za napredne studije jugoistočne Europe, u sklopu projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine organiziran edukacijski program za djelatnike u turizmu.
Podsjetimo, Sveučilište u Rijeci je uz Grad Rijeku i Turističku zajednicu grada Rijeke partner u trogodišnjem projektu obnove Palače Šećerane u kompleksu Benčić i školskog broda Galeb, čije će prostore po obnovi koristiti Muzej grada Rijeke. Projekt također uključuje znanstveno- istraživačke aktivnosti te stvaranje šetnice riječke industrijske i maritimne baštine. Riječka industrijska baština – Edukacija za djelatnike u turizmu fokusirala se na daljnje upoznavanje djelatnika u turizmu s temama povezanim s industrijskom baštinom grada Rijeke, u svrhu stvaranja jedinstvenog kulturno-turističkog proizvoda koji doprinosi prepoznatljivost, posjećenosti i razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovogodišnja edukacija za djelatnike u turizmu druga je u nizu te je sljedeća planirana za studeni 2019. godine. U sklopu programa jednodnevne edukacije polaznici su imali priliku upoznati se s novim temama riječke industrijske i maritimne baštine.
Predstojnica Centra za industrijsku baštinu, prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković održala je predavanje o Istočnoj industrijskoj zoni grada, otkrivajući u njoj niz objekata povijesne važnosti. U području Vodovodne ulice i šire, sve do Delte, tkivo grada “krije” važne objekte koji mogu biti revalorizirani u svrhu promocije industrijske baštine grada. Ravnatelj Muzeja grada Rijeke, mr.sc. Ervin Dubrović održao je predavanje o Andriji Ljudevitu Adamiću, istaknutome gradskom meceni, poduzetniku ranog industrijskog doba, koji je zaslužan za ubrzani razvoj grada u 19. stoljeću. Drugi je dio programa ponudio izlaganje mr. sc. Velida Đekića (Muzej grada Rijeke) na temu Baračeva ulica (Povijesno-turistički hod riječkom industrijskom kolijevkom), koje je također otkrilo polaznicima niz povijesnih objekata i zanimljivih ličnosti povezanih s danas nedovoljno istaknutom zonom, ulicom kojom je ne toliko davno, zbog užurbanog radnog života, barem jednom dnevno stao promet. Za kraj je održano predavanje Kristine Pandža (Centar za industrijsku baštinu) na temu Prve godine u riječkim tvornicama nakon Drugog svjetskog rata, s povijesnim i kulturološkim pregledom tema obnove grada i države te stimulacije gospodarstvu koju je u tom povijesnom okruženju nosila upravo riječka industrijska djelatnost.
