Ekološka proizvodnja hrane, uključivanje građana u proizvodnju hrane, urbani vrtovi i druge teme na dvodnevnoj konferenciji u RiHubu

U sklopu programa konferencije, u RiHubu se danas navečer održava i radionica pod vodstvom Francesca Ajene namijenjena članovima inicijativa koje se bave hranom. Radionica je zamišljena kao aktivnost razmjene iskustava i predlaganje rješenja za aktiviste i članove inicijativa koji organiziraju urbane vrtove i distribuciju lokalne hrane na tragu primjera dobrih praksi diljem svijeta.

Rijeka – Dvodnevna konferencija Retox o održivosti prehrambenog sustava u organizaciji Rijeke 2020 započela je jučer u RiHubu. Kroz sedam predavanja i izlaganja govorilo se o održivoj lokalnoj proizvodnji, distribuciji hrane te povezivanju proizvođača i kupaca kroz lance kratke opskrbe i solidarne modele međusobne podrške. Konferencija je okupila znanstvenike iz područja okoliša, ekonomiste razvoja, nutricioniste, agronome i sociologe, kao i iskusne pripadnike civilnog društva i društvenih pokreta.

Primjere pozitivne prakse organizacije prehrambenog sustava iz svijeta predstavio je Franceso Ajena, agroekolog iz Međunarodnog vijeća stručnjaka za sustave održive hrane IPES Food. IPES Food je međunarodni panel koji okuplja stručnjake i revolucionarne mislioce o globalnim prehrambenim sustavima iz 18 zemalja sa pet kontinenata.

Gradovi  trebaju preuzeti vodeću ulogu u održivim prehrambenim sustavima

U svom je izlaganju Ajena prikazao primjere dobre prakse iz pet svjetskih gradova odnosno regija – brazilskog grada Belo Horizonte, kenijskog grada-provincije Nairobi, nizozemskog Amsterdama, kanadske regije Golden Horseshoe i američkog grada Detroita.

– Gradovi postaju sve izoliranija područja po pitanju proizvodnje hrane, međutim to će se morati promijeniti, budući da je prema podacima Ujedinjenih naroda iz 2016. godine vidljivo kako 54 posto svjetske populacije živi u gradovima, a prema projekcijama se očekuje kako će ta brojka do 2050. narasti na 66 posto. Stoga je već sada na globalnoj razini prepoznata potreba da gradovi počnu preuzimati vodeću ulogu u održivim prehrambenim sustavima. Dobre prakse urbane prehrambene politike već se sada dokumentiraju i dijele među gradovima i to kroz razne inicijative, radne skupine, konferencije i publikacije i u budućnosti će se na to morati staviti dodatan fokus, sažetak je predavanja Francesca Ajena.

Smanjiti količinu bačene hrane

 Andrej Kljun je predstavio Mrežu hrane, platformu zajedničkog programskog djelovanja pravnih i fizičkih osoba s ciljem izgradnje učinkovitog nacionalnog sustava doniranja i distribucije hrane u Republici Hrvatskoj.

– U Hrvatskoj se godišnje baci 400.000 tona hrane i to iz razloga što se sustavno proizvodi višak hrane. To je postao globalni problem u cijelom zapadnom svijetu. S druge strane, imamo visok rizik od siromaštva u društvu, a ove dvije problematike su u potpunom disbalansu. Globalni je cilj, barem ako govorimo o zemljama zapadnog svijeta, među koje spada i Hrvatska, do 2030. godine smanjiti količinu bačene hrane za 50 posto. Što se tiče naših budućih planova i aktivnosti na lokalnoj razini, krajnji nam je cilj osnovati Banku hrane, budući da smo jedina zemlja članica Europske unije, ako se ne varam, koja još to nema regulirano. Vlada Republike Hrvatske je prema našem naputku naručila studiju izvedivosti koju je izradio riječki Ekonomski fakultet, ona je upućena prema Ministarstvu poljoprivrede, odnosno prema državi i sada čekamo daljnji razvoj. A do tada često organiziramo razne akcije na lokalnoj razini, poput akcije kuhanja na Korzu koja je održana u svibnju, a sav prikupljeni novac od akcije doniran je riječkoj Socijalnoj samoposluzi, rekao je Kljun.

Prirodni uzgoj hrane u Rijeci i tržnica Eko Vežica

O prvom riječkom zajedničkom urbanom vrtu “Zeleni put”i Grupi solidarne razmjene govorile su Sonja Katana i Lena Povrženić.

Katana je istaknula kako je cijela priča oko osnivanja Grupa solidarnih razmjena u Rijeci krenula 2012. godine od grupe amatera koju je vodila unutarnja motivacija i zabrinutost za planet kao i briga za ljude općenito i shvatili su kako je jedina moć koju imaju kao mali ljudi odabir što jesti, kakve proizvode i od koga kupovati. S vremenom su pokrenuli i zajednički Urbani vrt koji se nalazi na dnu ulice Zeleni put na Brašćinama. Prvo je napravljeno 20 parcela po 20 kvadrata, a budući da je vrt uspješno zaživio, Grad Rijeka je s vremenom dao na korištenje još jednu parcelu. “Znali smo da u urbanom vrtu neće biti proizvedena velika količina hrane, ali nam je bilo važno educirati ljude o prirodnim načinima uzgoja”, objasnila je Katana.

S vremenom se iz Grupe solidarne razmjene razvilo nekoliko samostalnih grupa, pa tako i Grupa solidarne razmjene – istok koja je organizator zelene tržnice Eko Vežica koja se održava svakog prvog ponedjeljka u mjesecu na platou ispred robne kuće Gornja Vežica.

– Tržnica je s vremenom postala prepoznata među građanima i imamo dobru posjećenost, a primjetili smo da često dolaze kupovati ljudi koji imaju malu djecu, jer im je iznimno važno da dođu do domaćih i netretiranih namirnica, istaknula je Povrženić.

EKOutorak na tržnici Brajda

Teodora Cimaš iz Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ i Kašetica govorila je o lancu kratke opskrbe i podršci lokalnim proizvođačima u Primorsko-goranskoj županiji. Vjeran Piršić je kroz paradigmu Slow Food pokreta opisao kako na otoku rekonstruirati i modernizirati autohtonu poljoprivredu. Albin Polak iz tvrtke Rijeka plus d.o.o, predstavio je pilot projekt EKOutorak – Tržnica Brajda na kojem se okupljaju proizvođači koji svojom raznolikom ponudom domaćih ekološki uzgojenih proizvoda obogaćuju redovnu ponudu Tržnice Brajda. Na kraju prvog dana konferencije održan je panel na kojem su sudjelovali svi izlagači.

U sklopu programa konferencije, u RiHubu se danas navečer održava i radionica pod vodstvom Francesca Ajene namijenjena članovima inicijativa koje se bave hranom. Radionica je zamišljena kao aktivnost razmjene iskustava i predlaganje rješenja za aktiviste i članove inicijativa koji organiziraju urbane vrtove i distribuciju lokalne hrane na tragu primjera dobrih praksi diljem svijeta.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }