FOTO SOS Rijeka brine o žrtvama nasilja: Žene su žrtve svojih partnera, ali i djece, a mlađi muškarci dolaze zbog nasilja od strane očeva

A potreba za njihovim uslugama, nažalost, nije mala – samo prošle godine obratilo im se sedamdesetak novih korisnika, kojima valja pridodati i osobe koje su u savjetovanje uključene od ranije.

Rijeka – Udruga SOS Rijeka prisutna je u životu grada već gotovo 30 godina – osnovana je 1991. godine pod imenom „SOS telefon – Grad Rijeka“. Fokus na žrtve nasilja ostao je temelj rada udruge od ranih dana, a posljednjih godina poznati su i po pravnom savjetovalištu, psihološkoj pomoći te nizu projekata vezanih uz toleranciju i ljudska prava kojima su se uključili u civilni život grada.

– Udrugu su osnovali volonteri i entuzijasti koji su željeli pomoći građanima svoga grada u teškim vremenima, a dugi niz godina bazirala se isključivo na volonterskom radu na telefonskoj liniji pomoći za žrtve nasilja. Kako su se mijenjale potrebe zajednice, tako je i Udruga mijenjala svoje usluge i ciljeve te je 2016. promijenjeno i ime koje danas glasi SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava. Smatramo da ovo ime odlično prikazuje širinu tema s kojima se bavimo, a još uvijek odaje počast svim vrijednim volonterkama i volonterima koji su Udrugu izgradili i održali, kaže predsjednica Koordinacijskog tima udruge Tina Kovačić, koja dodaje kako je primarni program udruge Savjetovalište za žrtve nasilja, većinom financiran od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i  socijalnu politiku, a podržavajuga i Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo pravosuđa.

Obraćaju im se osobe koje su preživjele ili još uvijek proživljavaju bilo koji oblik nasilja, prolaze kroz razvod braka, sudski postupak vezan uz nasilje u obitelji ili neki drugi oblik nasilja.

Osobe koje imaju potrebu za našim uslugama, mogu nam se obratiti telefonski na broj 051/211-888 ili putem e-maila pomoc@sos-rijeka.org. Dostupne smo svakim radnim danom od 10 do 16 sati, a kako bismo osigurale dostupnost i u popodnevnim satima, svakog ponedjeljka i srijede naše volonterke dežuraju na liniji pomoći od 17 do 19 sati, na istom broju telefona. Ovim putem moguće je dobiti informacije i dogovoriti osobni susret sa psihologinjom i/ili pravnicom.

– Ukoliko niste sigurni jeste li u nasilnoj vezi i imate neke sumnje po pitanju toga kako se vaš partner odnosi prema vama – slobodno nam se obratite, ističe Kovačić, koja naglašava kako uz besplatnu psihilošku i pravnu pomoć u sklopu Savjetovališta, udruga velik dio svog djelovanja posvećuje edukaciji javnosti, pogotovo mlađe populacije.

– Provodimo projekte kao što su „#OperacijaMladi“ i „Ljubav voli, a ne boli“, a koji za cilj imaju sprečavanje nasilja među mladima, prvenstveno u vezama mladih. Kroz svoj rad uvidjele smo da uz mlade postoji još jedna vrlo osjetljiva skupina u našoj zajednici, a to su osobe starije životne dobi za koje smo provele projekt „U(klju)čimo se“ te ih educirale o potencijalnim zloupotrebama ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također, Udruga trenutno provodi čak tri projekta financirana sredstvima Europskog socijalnog fonda: „Unaprjeđenje kapaciteta ženskih organizacija za učinkovit menadžment volontera“, vezan uz unapređenje menadžmenta i kvalitete volontera koji rade sa žrtvama nasilja; „Radar“, na kojem radimo s dugotrajno nezaposlenim osobama, među kojima često ima velik broj upravo žrtava nasilja te „Humano obrazovanje – odgovorno društvo“ u sklopu kojega će se na Sveučilištu u Rijeci studentima ponuditi potpuno novi kolegij vezan uz ljudska prava, zaključuje Kovačić.

Psiholozinje u udruzi Maja Sikirica i Lorena Zec, koja je ujedno i dopredsjednica Koordinacijskog tima dodaju kako psihološku pomoć u povjerljivoj i sigurnoj okolini pružaju ne samo u gradu Rijeci, već i na područjima gdje je ona teže dostupna, kao što su Krk, Vrbovsko, Korenica, Donji Lapac i Gospić.

– Najčešće se usmjeravamo na prorađivanje traume, osnaživanje, podršku u poboljšanju kvalitete života i izlasku iz nasilne sredine. Također, trudimo se postići veću informiranost korisnika Savjetovališta o vlastitim pravima u slučaju nasilja, ali i omogućiti im bolji uvid u vlastite kapacitete suočavanja sa neželjenim i nasilnim oblicima ponašanja, odnosno prepoznavanje vlastitih snaga i mogućnosti te poboljašnje socijalnih i komunikacijskih vještina korisnika. Tako da su pozitivni rezultati kod korisnika više samopoštovanje i samopouzdanje, pozitivna slika o sebi, smanjenje osjećaja krivnje, srama, poniženosti, ljutnje, bijesa i nemoći, ali i usvajanje aktivnih mehanizama suočavanja sa stresom izazvanih izlaganjem nasilju te zadobivanje veće kontrole nad svojim životom kod žrtava nasilnih relacija. Jednostavnije rečeno, radimo na poboljšanju kvalitete života osobe koja proživljava ili je preživjela nasilje. Jako nam je važno to što djelujemo kao određeni „one stop shop“ jer kod nas osobe koje su preživjele nasilje ili se još uvijek nalaze u nasilnoj sredini mogu na jednom mjestu dobiti različite potrebne informacije, od onih psiholoških do svih pravnih, govore Sikirica i Zec.

A potreba za njihovim uslugama, nažalost, nije mala – samo prošle godine obratilo im se sedamdesetak novih korisnika, kojima valja pridodati i osobe koje su u savjetovanje uključene od ranije.

– Kroz naše Savjetovalište je zadnjih godina prošlo više stotina korisnika, neki se zadrže duže, a nekima su potrebne samo informacije. Većina naših korisnica su žene, prosječne dobi od 20 do 50 godina, s područja Rijeke i šire okolice, Gorskog kotara i Ličko-senjske županije. One su najčešće žrtve nasilja doživljenog od strane svojih partnera, ali i od strane djece. Najčešći oblici nasilja jesu fizičko i psihičko nasilje te često neprepoznato ekonomsko i seksualno nasilje. Uz žene, Savjetovalište ima i muške korisnike, većinom mlađe dobi koji se javljaju zbog problema u partnerskim odnosima i nasilja u primarnoj obitelji (primarno od strane oca).  Uz savjetodavni rad, smatramo da je važna i prevencija ovakvih ponašanja. Također javlja nam se dosta osoba starije životne dobi, koje su najčešće žrtve obiteljskog nasilja od strane vlastite odrasle djece ili vlastitih partnera. Ove činjenice su dokaz da je naša namjera da savjetovalište bude otvoreno za sve žrtve nasilja (bez obzira na spol i dob) bila u potpunosti opravdana, objašnjavaju Sikirica i Zec, koje dodaju da im se obraćaju i osobe s različitim životnim problemima koji nisu nužno vezani uz nasilje, a tada im pomažu da nađu pravu adresu i stručnjake koji im mogu pružiti podršku.

Reakcije korisnica i korisnika usluga Psihološkog savjetovanja, kao i njihov broj, govori o tome koliko je ovakva udruga potreban građanima Rijeke i županije.

– Ono što nam puno govori o zadovoljstvu naših korisnika je činjenica da nas često preporučuju svojim prijateljima i članovima obitelji. Najviše nam znači kada nam se netko javi nakon dužeg vremena, samo da nam kaže da je sve OK, tada smo najsretnije i to nam je ogromna motivacija za nastavak rada. Dolazak kod nas je povjerljiv i osobe mogu ostati anonimne tako da nema javnih reakcija naših korisnika, ali nama je ionako najvažnije da znamo da smo mi dale sve od sebe, a i da nam naši korisnici kažu da smo im pomogle te da vide promjene u svom životu, promjene na bolje, zaključuju Sikirica i Zec.

Uz psihološu, SOS Rijeka pruža i besplatnu primarnu pravnu pomoć, a jednom mjesečno ugošćuju i predstavnike Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu.

– Svjesne smo potrebe naših sugrađana za pravnom pomoći u pravnim područjima u kojima je mi ne pružamo, pogotovo u području imovinskopravnih i potrošačkih prava te prava pacijenata, pa smo ovakvom suradnjom htjele osigurati u našem gradu pružanje pravne pomoći u svim pravnim područjima.  Jednu srijedu u mjesecu od 10 do 14 sati pravni kliničari u prostorijama naše Udruge primaju građane i zaprimaju njihove pravne slučajeve. Koliko su navedeni posjeti uspješni govori u prilog izvješće Pravne klinike da je Rijeka prva među 14 gostujućih gradova po zaprimljenim slučajevima te da su u prošloj akademskoj godini pravni kliničari u Rijeci zaprimili 98 slučajeva, što čini malo manje od trećine svih zaprimljenih predmeta u gostujućim gradovima, kaže Dunja Roić, koordinatorica i savjetnica za pravna pitanja.

Besplatna pravna pomoć zakonski obuhvaća pravne informacije i savjete, ali i sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima te zastupanje u postupcima pred tim tjelima, kao i pravnu pomoć izvansudskom mirnom rješenju spora.

– Dakle, naša udruga nije ovlaštena sastavljati podneske ni zastupati u sudskim postupcima, navedeno spada u sekundarnu pravnu pomoć koju su ovlašteni pružati samo odvjetnici, a koja se može ostvariti putem nadležnog ureda državne uprave (ako osoba ispunjava zadane uvjete). Primarna pravna pomoć omogućuje građanima da se upoznaju s pravima koja imaju u određenim pravnim situacijama te da ih se upozori na što moraju paziti da ne bi izgubili neko pravo, odnosno što trebaju učiniti da bi pravo ostvarili. Najčešće se pružaju opće pravne informacije i pravni savjeti, ali također često pomažemo strankama u sastavljanju podnesaka javnopravnim tijelima. Osobe koje nisu pravne struke često se ne snalaze u pisanju podnesaka i tumačenju zakona ili pojedinih rješenja te je naša uloga ta da im u tome pomognemo. Mi služimo kao „prva pomoć“ pri rješavanju pravnih problema, dok za složenije pravne situacije koje zahtijevaju pokretanje sudskog postupka stranke upućujemo na ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, odnosno na ostvarivanje besplatnog zastupanja u sudskom postupku (besplatnog odvjetnika), ističe Roić te dodaje da udruga pruža pomoć kod područja obiteljskog prava, socijalnog prava, prava žrtve, radnog i antidiskriminacijskog prava kao i informacije o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

– Zbog ograničenog pravnog područja u kojem pružamo pravnu pomoć osigurale smo suradnju s Pravnom klinikom kako bi nas ista nadopunila u pružanju pravne pomoći u ostalim područjima da bi se našim strankama omogućilo da dobiju sve potrebne pravne informacije. Veoma nam je važno osobama u potrebi pružiti potpunu uslugu, odnosno potrebnu pravnu informaciju te psihološku pomoć ako je osobi potrebna. Smatramo da baš zbog potpune usluge koju pružamo imamo svakim danom sve više novih stranaka koje nam se obraćaju i ukazuju nam povjerenje. Javljaju nam se najčešće žrtve nasilja, koje su zapravo skupina s kojom primarno radimo. S obzirom na navedeno, najviše upita dobivamo iz prekršajnog, kaznenog i obiteljskog prava, no nemali broj upita je također vezan za radno i antidiskriminacijsko pravo. Naša Udruga je također i dio Mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice te sudjeluje u izradi godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice te doprinosi borbi protiv nejednakosti, ali i promicanju jednakog postupanja, zaključuje Roić.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }