Grad Rijeka kreće u rješavanje ‘kaosa’ s imenima ulica na području Pehlina: ‘Ovakvo stanje je neodrživo’
Područje Blažićeva planirano je kao skupina obiteljskih kuća, ali je izvorni koncept postupno narušen različitim gradnjama koje su periodično legalizirane, uključujući i posljednji val legalizacije. Raspravljajući o navedenoj problematici, Odbor za mjesnu samoupravu je u svibnju ove godine ocijenio da je ovakvo stanje na području Pehlina, ali i u nekim drugim dijelovima grada, dugoročno neodrživo.
Rijeka – Uličnu mrežu Pehlina obilježava poprilično „kaotično stanje“, budući da mnoge ulice imaju svoje odvojke, često se isprepliću, a ta je situacija bila i predmet rasprave na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća. Naime, vijećnik Mate Tomljanović kazao je kako su pojedine ulice na Pehlinu označene samo slovima A, B, C, D i E i brojevima, pa se tu više nitko ne može snaći.
– Obzirom na to, stanovnici Pehlina predlažu da te ulice ipak dobiju svoje nazive budući da ovakva situacija dovodi do velikih problema s dostavljanjem pošte od strane bilo koje institucije. Smatram da bi taj problem trebalo što prije riješiti, kazao je Tomljanović, dodavši kako su o tom problemu obavješteni i Mjesni odbor Pehlin i Odbor za mjesnu samoupravu Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako inicijativu vijećnika Tomljanovića i Mjesnog odbora Pehlin podržava kao doprinos uređenju prostora i podizanju njegove kvalitete.
– Ipak, moram upozoriti na određene nepreciznosti iz navoda gospodina Tomljanovića kako na Pehlinu postoje ulice koje su obilježene samo slovima i brojevima. Naime, riječ je o ulicama dijela stambenog područja izgrađenog na površini između ulice Minakovo (stara cesta za Pehlin) i nogometnog kampa na Rujevici, čiji službeni naziv glasi “Blažićevo A”, “Blažićevo B”, “Blažićevo C” i “Blažićevo D”, a uz koje, kako je uobičajeno, slijedi odgovarajući kućni broj. Naziv ulica proizašao je iz povijesnog toponima “Blažićevo”, ali vrijeme imenovanja nije moguće utvrditi. Sigurno je, međutim, kako su ulice imenovane prije 1981. godine, kada se pod navedenim nazivima navode u Teritorijalnom registru tadašnje Općine Rijeka. Područje Blažićeva planirano je kao skupina obiteljskih kuća, ali je izvorni koncept postupno narušen različitim gradnjama koje su periodično legalizirane, uključujući i posljednji val legalizacije. Iz ovog razloga, dodjela novih naziva ulica treba biti iskorištena i za sistematizaciju kućnih brojeva u njima, kazao je Obersnel.
Dodao je kako su Odbor za mjesnu samoupravu i Vijeće mjesnog odbora Pehlin, putem Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, odnosno Odjela za gradsku samoupravu i upravu upoznati sa činjenicom da je na području Pehlina vrlo izražen problem naziva ulica, posebno s obzirom na raspršenost pojedinih ulica s velikim brojem ogranaka (Baretićevo, Androv breg, Turkovo, Hosti) odnosno presječenih ulica (uz Blažićevo, to je i ulica Tići).
– Raspravljajući o navedenoj problematici, Odbor za mjesnu samoupravu je u svibnju ove godine ocijenio da je ovakvo stanje na području Pehlina, ali i u nekim drugim dijelovima grada, dugoročno neodrživo. Odbor je donio zaključak da će u suradnji s nadležnim odjelom gradske uprave započeti s postupkom predlaganja imena za one ulice, odnosno dijelove ulica, čije je imenovanje, odnosno preimenovanje nužno zbog stvarnog stanja na terenu i urbanističkih uvjeta. U konačnici, odluku o imenovanju ulice (javne površine) donosi Gradsko vijeće Grada Rijeke, uvijek uz prethodno mišljenje vijeća mjesnog odbora na čijem području se ona nalazi. Vjerujem da će se na ovaj način postupno uspostaviti uredni adresni model na cijelom području grada, zaključio je Obersnel.
