KOMENTAR Rijeka ima 99 problema, ali ‘Galeb’ nije jedan od njih
Upravo zbog onoga što mu spočitavaju – a to je činjenica da se najzanimljiviji dio njegove povijesti odnosi na vrijeme kada ga je koristio Josip Broz Tito – Galeb ima i daleko veći komercijalni potencijal od svih drugih projekata ovog investicijskog ciklusa u kulturi.
Rijeka – Posljednjih mjeseci sve je češći trend stavljanja titule Europske prijestolnice kulture u kontekst svakog problema u Rijeci. Kakva prijestolnica kulture, a potopljena joj Vela placa? Kakva prijestolnica kulture, a brodogradilište propada? Kakva prijestolnica kulture, a raskopane ceste? Kakva prijestonica kulture, a gore autobusi i dižu se cijene komunalija? I tako unedogled…
Velikim dijelom za to je odgovorna i gradska vlast koja je sve karte bacila na adut EPK. Gradonačelnik Vojko Obersnel očito je u tom projektu vidio krunu svoje karijere, no njegova je važnost napuhana izvan svih proporcija, pa ispada da je titula kulturne prijestolnice panaceja za sve ono što u gradu nije valjalo dosad. A ta je lista podugačka…
Dok se tako gradska svakodnevica percipira kroz projekt EPK, sam se projekt percipira ne kroz njegov osnovni dio, provedbu programa zbog kojeg je tvrtka Rijeka2020 i osnovana, već kroz ono što bi trebala biti „scenografija“ tih događanja – infrastrukturne projekte u gradu. Razumljivo je to utoliko što je izgradnja infrastrukture i najskuplji dio „projekta EPK“, težak nekoliko desetaka milijuna eura, no u fokusu javnosti nije niti Dječja kuća, niti Muzej moderne i suvremene umjetnosti niti nova zgrada Gradske knjižnice. Nitko ne problematizira ono što se događa u kompleksu Benčić, nego je sva pažnja javnosti fokusirana na (u kontekstu programa Europske prijestolnice kulture) najmanje važan događaj iduće godine: obonvu Galeba i otvaranje postava Muzeja grada Rijeke na ovom brodu koji više neće zaploviti.
Drugim riječima, problem je – ideološke, a ne upravljačke prirode. Da se obnavlja kakav drugi brod tako dugog i bogatog života, teško da bi se raspravljalo o omjeru troškova i prihoda, jednako kao što se ne govori o tome kakve će troškove imati Gradska knjižnica ili MMSU, iako nitko ne vjeruje da te institucije mlate tešku lovu na tržištu. Štoviše, upravo zbog onoga što mu spočitavaju – a to je činjenica da se najzanimljiviji dio njegove povijesti odnosi na vrijeme kada ga je koristio Josip Broz Tito – Galeb ima i daleko veći komercijalni potencijal od svih drugih projekata ovog investicijskog ciklusa u kulturi. Što god mislili o njemu, Tito je jedan od najprepoznatljivijih simbola prošlog stoljeća ne samo u ovoj regiji, nego u čitavom svijetu i njegovo ime sasvim sigurno će pridonijeti prodaji ulaznica.
A upravo u tome, što se u projektu vrijednom više od pola milijarde kuna govori samo o jednom ulaganju na koji otpada niti desetina ukupnih troškova, leži razlog zbog kojih Rijeka stagnira. Taj problem jest – ideologija, jer rasprava o ideološkim temama zamućuje sve druge argumente, a u njoj se Vojko Obersnel snalazi kao „riba u vodi“. I sam riječki gradonačelnik uživa u ideološkim raspravama, dijelom zato što mu daju priliku za vatrene nastupe, a dijelom zbog toga što je u njima gotovo uvijek na pravoj strani – financijski minorni projekt uvođenja građanskog odgoja u škole vjerojatno spada među najveće uspjehe njegove duge vladavine. A dok se političke elite spore oko tema kao što su Titova ostavština i tekovine antifašističke borbe, na drugim frontovima ništa se ne događa.
Ako pogledamo proteklih 20 godina, možemo li reći da je Rijeka napredovala? Osim nekoliko izrazito skupih sportskih projekata, koje je to važne investicije dobio ovaj grad? Kako se poticalo gospodarstvo, kako se planirala industrija, kako je zamišljen razvoj grada? Koji su strateški projekti provedeni, koji su u provedbi, koji su uopće isplanirani (a da to nije EPK)? Kakav je komunalni standard, kakva je usluga javnog prijevoza, kakva je demografska slika, kako izgledaju ekonomski pokaatelji – kakvi su, zapravo, oni osnovni temelji zbog kojih i postoji gradska uprava? Ideologiji nema mjesta u procesima upravljanja jednim gradom; umjesto parola, u toj bi areni valjalo vrednovati samo rezultate.
Nažalost, niti druga strana nema u toj igri svoje adute – koji su projekt predstavile oporbene snage? Pa i u situaciji kada su kontrolirali Gradsko vijeće, nismo doživjeli da su napravili listu prioriteta i kazali – „to je ono što želimo napraviti u ovom gradu“. Umjesto toga, uhvatili su se igre moći s Obersnelom. I izgubili.
A time gubi i cijeli grad. Od lansirne rampe Torpeda preko autobusnog kolodvora, do odvajanja otpada i cijene plina, Rijeka ima 99 problema. Ali Galeb nije jedan od njih.
