Konferencija Hrana: Politike i inovacija – U Hrvatskoj se baci 380 tisuća tona hrane dok 630 tisuća građana gladuje @ Rijeka
Kućanstva, kako je kazala europarlamentarka Biljana Borzan na panelu “Politika hrane: europske budućnosti”, bacaju čak 53 posto hrane, a usprkos trudu samo se 0,6 posto hrane uspije spasiti od bacanja.
Rijeka – Šokantan podatak prema kojem se svake godine u Hrvatskoj baca oko 380 tisuća tona hrane, dok istovremeno oko 630 građana živi na rubu siromaštva i povremeno gladuje iznesen je na konferenciji Fashion Week Proljeće 2018 – Hrana: Politike i inovacije organiziranoj u skopu programskog pravca Slatko i slano Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Skup koji je izazvao značajan interes medija i javnosti otvoren je u petak u riječkom “Delta Labu”, bivšoj zgradi IVEX-a, a održava se s namjerom osmišljanja rješenja za prekomjerno bacanje i nedostatno doniranje hrane u Hrvatskoj. Na taj je problem, otvarajući konferenciju, upozorio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, kazavši da su socijalne samoposluge prazne i ovise o dobroj volji građana dok trgovački centri bacaju hranu kojoj je istekao rok.
Jedan od prijedloga organizatora konferencije – Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Centrom za kulturu dijaloga i Mrežom hrane – jest osnivanje urbanih vrtova u gradovima koji bi omogućili dostatnu proizvodnju zdravih i svježih namirnica za potrebe građana. Na problemu bacanja hrane, kako je kazala i pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum, radi i resorno ministarstvo, koje će nakon temeljitog ispitivanja predstaviti cjelovite tablice s preporukama koliko dugo se može koristiti hranu s nepreciznim oznakama “najbolje upotrijebiti do” i nakon isteka navedenog datuma.
Kućanstva, kako je kazala europarlamentarka Biljana Borzan na panelu “Politika hrane: europske budućnosti”, bacaju čak 53 posto hrane, a usprkos trudu samo se 0,6 posto hrane uspije spasiti od bacanja. S druge strane, kako je kazao Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa, kad se hrana kupuje direktno od proizvođača, baca se svega 6 posto hrane.
Predstavnici industrije, prije svega Konzuma i Dukata koje su prepoznate kao tvrtke koje su donirale najviše hrane u prošloj godini, postoje višestruke koristi gospodarstvenicima kod doniranja hrane, prije svega porezne olakšice, ali i ekološki benefiti te podizanje reputacije tvrtke. Kao najveći problem kod donacije hrane istaknute su logističke komplikacije, ali i administrativne “začkoljice”.
