Konferencija o relevantnosti obrazovanja: “Važno je kakve ljude, a ne samo kadrove stvaramo”
Svjesni smo da hrvatski obrazovni sustav mora početi proizvoditi neke nove kadrove kroz fleksibilnije obrazovanje, a HKO mora biti ključno utjecati na politike obrazovanja i trendove u obrazovanju, dodala je Beljo Lučić.
Rijeka – Ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak sudjelovala je na 4. godišnjoj konferenciji Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala pod nazivom ”Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) – mehanizam za osiguravanje relevantnosti obrazovanja” održanoj krajem prošlog tjedna na Građevinskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci.
– Današnjom odličnom organizacijom ove konferencije i iznimno velikim odzivom Rijeka je pokazala da jest pravi centar i da se velika događanja ne moraju uvijek događati u glavnome gradu, kazala je prof dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala čime je izazvala spontani pljesak prepune, najveće dvorane na Kampusu.
– Svjesni smo da hrvatski obrazovni sustav mora početi proizvoditi neke nove kadrove kroz fleksibilnije obrazovanje, a HKO mora biti ključno utjecati na politike obrazovanja i trendove u obrazovanju, dodala je Beljo Lučić.
Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija zahvalila je Nacionalnom vijeću i Ministarstvu što se konferencija događa u Rijeci.
– Jasno nam je da je temelj kvalitetnoga obrazovanja kvalitetna nastava, ali želimo diskutirati i o tome kakve ljude, a ne samo kakve kadrove produciramo. Socijalno odgovorno obrazovanje moralo bi stvarati ljude koji u svojim poslovima pronalaze smisao i koji doprinose zajednici. Ne smije se ova tema nikako reducirati na suradnju sveučilišta s gospodarstvom; jedino ispravna je socijalna kohezija svih dionika i istinska suradnja, ali s društvom u cjelini. Uz svakako nužno propisivanje standarda kvalifikacija i zanimanja, iznimno je bitno razumjeti važnost obrazovanja usmjerenog za učenika/studenta/polaznika te razvoj tzv. ”mekih” vještina kod pojedinca. HKO je tu ključan alat, ključan instrument, no još su prisutne borbe u razumijevanju njegove uloge. To je zapravo reforma. Kao što je bolonjski proces donio mobilnost i demokratičnost u obrazovanje, sad se ovaj proces mora fokusirati na kompetencije, na ishode učenja, koji će biti prepoznati u velikom europskom prostoru. No, kako definirati relevantne ishode učenja? Kako verificirati jesmo li ih ispravno i dobro definirali? Veselim se da su danas s nama i predstavnici poslodavaca, članovi našeg sveučilišnog Savjeta, koji znaju biti vrlo kritični, ali i konstruktivni i inovativni, zaključila je rektorica.
Ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak čestitala je Sveučilištu u Rijeci 45 obljetnicu koju Sveučilište obilježava tijekom cijele 2018. godine te istaknula kako joj je drago što je Sveučilište u Rijeci ovogodišnji partner konferencije i što je međusobno prepoznat rad Ministarstva, Vijeća i Sveučilišta.
– Na Sveučilištu u Rijeci uistinu se razvija kultura kvalitete i posebno se uvažava mišljenje studenata. Hrvatski kvalifikacijsko okvir moramo početi bolje razumjeti, jer je on alat za unaprjeđenje relevantnosti obrazovanja. Kurikularna i obrazovna reforma i HKO nisu dva različita pristupa, ali metodologija HKO-a kreće od potrebe zanimanja, a kurikularna reforma od osobe. Bitno je shvatiti da se kroz ishode učenja moraju reflektirati i stavovi i vrijednosti, zaključila je uvodna obraćanja ministrica Divjak.
Konferenciju je organiziralo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Rijeci, a na njoj su predstavljene novosti sa svih razina obrazovanja u Hrvatskoj. Ovo je četvrta u nizu konferencija Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, koja je ove godine povezana i s obilježavanjem 45 godina rada Sveučilišta u Rijeci.
Sudionici konferencije raspravljali su o te pokušali dati odgovore slijedeća pitanja: Kako osigurati neophodne kompetencije za tržište rada? Koje su to kompetencije? Kako povezati tržište i obrazovanje? Što o obrazovnom sustavu misle poslodavci? Što donosi eksperimentalna provedba kurikularne reforme? Uloga doktorskih studija? Raspravljalo se i o pitanju je li Škola za život put prema uspostavi učinkovitijeg sustava općeg obrazovanja i odgoja koji će djecu doista pripremiti za život. Prikazani su i rezultati projekta e-Škole provedenoga kao korak prema digitalno zrelijim školama u Hrvatskoj.
U razgovoru o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju raspravljano je o uvođenju dualnog obrazovanja kao modela u kojem uz suradnju obrazovnih institucija i poslodavaca učenici stječu vještine potrebne za tržište rada i cjeloživotno učenje. Razgovaralo se i o stvaranju preduvjeta za postizanje privlačnijega strukovnog obrazovanja i osposobljavanja uspostavom regionalnih centara kompetentnosti.
Rasprava o visokom obrazovanju bila je usmjerena na osiguravanje kvalitete i relevantnosti ishoda učenja. Analizirane su i prilike za poboljšanje ishoda učenja u visokom obrazovanju učenjem uz rad, a sudionici su podijelili iskustva o načinima verifikacije ishoda učenja.
