Matuljska lovkinja na oluje: Ana Juračić radila je na projetkima NASA-e, a ljetos u Kostariki otkrivala tajnu nastanka uragana

Davor Žic 5 years ago Novosti , Regija

Nakon završetka doktorskog studija u New Mexicu, priključila se startupu u Dublinu koji je pak radio na projektu Europske svemirske agencije zvanom Sentinel Project koji je koristio podatke dobivene od konstelacije satelita kako bi stvorio testne modele za njihovu uporabu u znanosti i gospodarstvu.

Matulji – Ana Juračić, mlada doktorica znanosti iz Matulja, svoj godišnji odmor ovog je ljeta provela na jedan vrlo neuobičajen način: loveći „zametke“ oluja u Kostariki! Naime, dr. sc. Juračić koja je diplomirala na zagrebačkom PMF-u i doktorirala na New Mexico Techu u SAD-u, priključila se timu projekta OTREC čiji je cilj – razotkriti misterij nastanka uragana. Logično pitanje je – otkud jedna Matuljka u „srcu oluje“?

– Oduvijek su me zanimale vremenske promjene, još u djetinjstvu voljela sam gledati tramontanu na Kvarneru, igru vjetra i valova… Voljela sam matematiku i fiziku i htjela sam se baviti znanošću, tako sam i završila na PMF-u gdje sam diplomirala fiziku – smjer geofizike s meteorologijom. Željela sam nastaviti raditi u našem sustavu znanosti, ali tada nije bilo sredstava za zapošljavanje znanstvenih novaka, a upravo u to vrijeme na jednoj radionici na Braču prof. David Raymond, poznati svjetski stručnjak za tropsku meteorologiju sa New Mexico Techa, ponudio je da dođem na doktorat u SAD, gdje sam se i uključila u istraživanje uragana, govori Juračić.

Uz nju, u timu projekta OTREC bili su voditeljica dr. sc. Željka Fuchs, direktorica Centra za klimu i vodu na institutu New Mexico Tech te dr. sc. Stipo Sentić, a čitav projekt na neki se način nadovezao na rad koji je Juračić obavljala na doktorskom studiju američkog sveučilišta.

– Tada smo radili na projektu koji se zvao HS3, odnosno Hurricane and Severe Storm Sentinel, a odvijao se pod kapom NASA-e. Cilj projekta bio je istraživati tropske ciklone i otkriti zašto se neke „smire“, a druge razviju u uragane kao što je sada, nedavno, bio Dorian. Kako bismo to otkrili, slali smo bespilotne letjelice u oluje koje su prikupljale podatke, a moj dio posla bio je vezan uz kalkulacije plana leta kako bi se dobila najkorisnija očitavanja, objašnjava Juračić.

Nakon završetka doktorskog studija u New Mexicu, priključila se startupu u Dublinu koji je pak radio na projektu Europske svemirske agencije zvanom Sentinel Project koji je koristio podatke dobivene od konstelacije satelita kako bi stvorio testne modele za njihovu uporabu u znanosti i gospodarstvu.

– To su podaci koje smo platili mi, građani Europske unije i slobodni su za korištenje, no slabo se koriste jer s jedne strane, njihovo postojanje nije dovoljno poznato u javnosti, a s druge strane, nije postojao jednostavan i pregledan sustav koji bi omogućio lakše snalaženje. Naš zadatak bio je stvoriti model za takav sustav na malom uzorku, koji se sada dalje razvija, govori Juračić, koja je nakon SAD-a i Irske odlučila vratiti se u Hrvatsku, pa proteklih godinu dana radi u kompaniji Ericsson Nikola Tesla i često se vraća u Matulje.

– Željela sam biti bliže obitelji, posebice nećaku s kojim obožavam provoditi vrijeme, a u Hrvatskoj su mi ostali i brojni prijatelji iz fakultetskih dana. Zasad sam se odlučila za gospodarski sektor, a znanošću se bavim – kao sada u projektu OTREC – u svoje slobodno vrijeme. Tako mi je puno draže, kaže Juračić, koja ipak nije mogla odoljeti „zovu uragana“ i priključila se timu u Kostariki.

– OTREC vode Željka Fuchs i David Raymond s kojima sam radila tijekom doktorskog studija u SAD-u, zvali su me i odlučila sam im se pridružiti, bila je to prilika koju nisam htjela propustiti jer sam dobila mogućnost biti u avionu koji je letio kroz oluje u zametku i na licu mjesta baviti se znanošću. Naime, ideja projekta bila je prikupljati očitavanja u različitim atmosferskim uvjetima, kako bismo otkrili koji od njih pogoduju nastanku oluja i tako bolje pretpostaviti kada će se razviti snažni uragani. Za projekt smo koristili avion Gulfstream-V, posebno prilagođen tako da su u njega ugrađeni posebni instrumenti. Sudjelovala sam na tri leta i to su bila jedinstvena iskustva. Na trećem letu, recimo, uspjeli smo snimiti početak onoga što se kasnije razvilo u tropsku oluju Ivo, govori Ana, koja se nakon uzbudljivog ljeta u Kostariki i lova na uragane vratila u kišnu i jesensku Hrvatsku.

Ipak, prednost naše klime jest što uragana  – nema.

– Fascinirana sam tom snagom prirode, uragani su vrhunac svih oluja i fascinantno ih je promatrati na snimkama. Ali, naravno, puno mi je draže da ostanu tamo negdje iznad oceana, zaključuje Juračić.