Međunarodni studentski filmski festival STIFF od četvrtka u Rijeci

Međunarodni studentski filmski festival STIFF, festival posvećen studentskom filmu čija je svrha predstavljanje najbolje svjetske studentske produkcije široj publici.

Rijeka – U četvrtak, 19. listopada u 19 sati, u riječkom Art-kinu otpočinje 5. Međunarodni studentski filmski festival STIFF na kojem će do nedjelje, 21. listopada, biti prikazan pregled sjajnih filmova mladih autorica i autora – studenata, koji svojim radom dokazuju da studentski film valja uzeti jako ozbiljno te da on kvalitetom i raznovrsnošću pristupa nerijetko premašuje rad starijih filmaša.

Direktorica festival Maša Drndić i umjetnička direktorica Sanja Marjanović koje su ujedno i selektorice festivala, između velikog broja prijava odabrale su 44 filma svih žanrova: 19 igranih, 16 animiranih i 9 dokumentarnih iz 22 zemlje svijeta, od Islanda preko cijele Europe do Izraela i Kine, od čega i šest filmova hrvatskih autorica i autora.

Ovogodišnja su tema festivala snovi, o čemu Maša Drndić kaže: „Kako smo se prošle godine bavili preispitivanjem sistema i ograničenja koja nam postavlja društvo, ove smo godine željeli otići korak dalje i pitati se postoji li još vrijeme za snove i prostor za sanjare. Stoga se naša ovogodišnja tema odnosi na filmove koji se bave preispitivanjem svih naših identiteta i balansom između surovog realiteta i želja. Tako je i većina protagonista ovogodišnje selekcije suptilno donkihotovska. Velik broj filmova čine „pomaknute priče“, coming of age filmovi, odnosi pojedinca i zajednice, priče o migracijama i nekim novim sredinama koje alteriraju snove i adaptiraju identitete“, navodi Maša Drndić.

Govoreći o trendovima, Sanja Marjanović primjećuje da se u igranom filmu autori sve češće poigravaju s granicama. „Često provociraju gledatelja kako bi izazvali sirovu, instinktivnu reakciju i poremetili otupljeno ugađanje osjetilima nekim površnim sadržajima. Animacije su ove godine stilski vrlo raznolike i kroz metafore se vješto bave temama identiteta, pripadnosti i gubitka voljene osobe, dok su dokumentarci tematski prilično šaroliki: gledat ćemo i portrete i osobne priče, priče o migracijama, o internacionalnim ljubavnim odnosima…“.

Program je podijeljen u deset programskih blokova od po nekoliko kratkometražnih filmova. Festival otvara programski blok Zabranjeni dani koji odgovara na pitanja što danas sačinjava našu privatnost, što su granice pristojnog u distorziranom svijetu internetske moralnosti i što nam se događa kad izađemo iz sigurne zone Interneta. Takav je primjerice igrani film Majdine poze koji je riječka redateljica Dora Šustić snimila tijekom studija na prestižnoj češkoj akademiji FAMU.

Svečano otvorenje festivala u četvrtak je u 20.30 a nakon njega slijedi blok Priče iz Postmoderne čiji se filmovi bave stvarnošću bombardiranom posredovanim iskustvima i informacijama. U tom je bloku svakako zanimljiv rumunjski dokumentarac Gledajući druge koji je lani prikazan na prestižnom festivalu dokumentarnog filma u Jihlavi a donosi priču o novoj rumunjskoj turističkoj ponudi – provođenju turističkog odmora u promatranju svakodnevice romskih obitelji. U navedenom je bloku i animirani film hrvatske autorice Jelene Oroz Dva na dva, čiji je jedan od prethodnih filmova, Vučje igre, prikazan na prestižnom svjetskom festivalu animiranog filma u Annecyju.

U petak program počinje blokom pod nazivom Ravnoteža koji čine pretežno politički angažirani filmovi, kakav je primjerice slovenski dokumentarac Posljednja dva tjedna, najbolji studentski film New Delhi International Short Film Festivala 2018. Priča je to o Rahulu, stanovniku jedne od kolonija u New Delhiju, koji svoju zemlju napušta po prvi put u životu, kako bi otišao raditi za neprofitnu organizaciju u Sloveniji.

Blok pod nazivom Meki rubovi bavi se pitanjem identiteta i njihovih „mekih rubova“, kakav je primjerice poljski igrani Ništa novo pod suncem koji je premijeru je imao na Krakow Film Festivalu, a čiji glavni protagonist Michal živi i radi na selu te svaki dan provodi isto, sve do dana kad bi mu u posjet trebala stići djevojka koju je upoznao na Internetu. U tom će bloku publika gledati i dokumentarac Posljedice rada hrvatske redateljice Inese Antić, o oslobođenju i posljedicama rada u interpretaciji pjevačice, performerice i odbjegle radnice Zoje Borovčanin.

U subotu u bloku Insajderi satkanom od priča o društvenim žrtvama pored ostalog gledamo islandski igrani film Debelokožnost koji se bavi istraživanjem nove perspektive za promišljanje silovanja u islandskom društvu. Blok pod nazivom Parasomnija tematizira čaroliju promjene, a pored ostalog donosi slovački igrani Atlantis, 2003 o izbjegličkoj krizi, koji je prikazan na Cannes Film Festivalu u službenoj selekciji programa Cinéfondation te na prestižnom češkom festivalu Karlovy Vary.

Oprez! je naziv bloka koji okuplja filmove s temom borbe „malog“ pojedinca s „velikim“ institucijama, za što je tipičan predstavnik francuski igrani FIFO (eng. „First in First out“) koji je već obišao pola festivalskog svijeta a govori o velikom problemu bacanja hrane.

Posljednjeg dana festivala, u nedjelju i prije svečanosti proglašenja pobjednika (koja je u 21 sat), u bloku Unatraške gledat ćemo filmove o dvoslojnosti ljudskih (i inih) priča. Takav je primjerice dokumentarac načinjen od arhivskih snimki o djetinjstvu, Vani hrvatskog autora Vladimira Tatomira, ili slovački igrani Topla komedija o depresiji čiji je redatelj Michal Ďuriš na 53. Karlovym Varyma izdvojen kao jedan od deset mladih filmaša čiji rad treba pratiti.

Programski blok Lucidni snovi donosi nekoliko filmova o onima koji su svoje snove ostvarili, kakva je, na primjer glavna protagonistica dokumentarca Kamo idemo hrvatske redateljice Lidije Špegar, vozačica taksija. Posljednji programski blok na festivalu nosi naziv Žarišna točka i objedinjuje filmove koji govore da ćemo, ako se fokusiramo samo na zamuljenje granica, propustiti jedinstvenu priliku – ne da ih definiramo već da ih otkrijemo. Tipičan je predstavnik tog bloka simpatičan njemački animirani Smrt vinske mušice o mušici koja smrti prkosi na “talijanski način”.

O tome koji su pak filmovi po žanrovima najbolji, odlučivat će deveteročlani žiri, pa tako žiri za igrani film čine autor dokumentarnih filmova i umjetnički direktor revije hrvatskih kratkih filmova Diversions International Short Film Festival Toma Zidić, zatim dobitnica lanjske STIFF-ove nagrade za najbolji igrani film Ely Chevillot te mlada bosanskohercegovačka filmašica Sajra Subašić. U žiriju za animirani film bit će producentica Svjetskog festivala animiranog filma Animafest Zagreb Matea Milić, zatim mlada riječka animatorica Noemi Ribić i studentica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci Elena Apostolovski. O najboljem dokumentarnom filmu odlučivat će riječki dokumentarist Zoran Krema, zatim dobitnik lanjske STIFF-ove nagrade za najbolji dokumentarni film Maximilian Feldmann te studentica diplomskog studija pri Odsjeku za kulturologiju pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Betty Stojnić.

Činjenica da u svakom od žirija sjedi i student nije slučajnost i dio je nastojanja ovog festivala da studente uključi u sve segmente njegove organizacije. Slijedom tog nastojanja, ove je godine i selekcija jednog programskog bloka prepuštena studenticama – višegodišnjim suradnicama i članicama studentskog žirija STIFF-a, Marti Ban i Sendi Bakotić, koje su kreirale zaseban program pod nazivom Unatraške sačinjen od filmova koji prelaze granice žanra. STIFF-ova su specifičnost i razgovori nakon filmskih programa koji nose naziv “Snovolovke“, slijede nakon programskih blokova Priče iz postmoderne, Meki rubovi i Oprez! i dovode brojne zanimljive i relevantne sugovornike a tematski su ih osmislile i moderiraju ih Greta Grakalić-Rački, Petra Bezjak i Natalija Stefanović.

Međunarodni studentski filmski festival STIFF, festival posvećen studentskom filmu čija je svrha predstavljanje najbolje svjetske studentske produkcije široj publici, organiziraju Udruga Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci, uz suorganizaciju Art-kina. Podupiru ga Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci i Zaklada Kultura nova.