Na Pravnom fakultetu u Rijeci obilježeno 5 godina RH u Europskoj uniji

Na Pravnom fakultetu u Rijeci obilježeno 5 godina RH u Europskoj uniji

FOTO: UNIRI

Rijeka – Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je obilježena 5 godišnjica članstva Republike hrvatske u Europskoj uniji pod nazivom ”Pet godina Hrvatske u Europskoj uniji – Pogled iz pravosuđa”.

Pozdravne govore održale su: prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić, dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. ”Ponosna sam što je Pravni fakultet u Rijeci bio prvi u Hrvatskoj koji je uveo kolegije iz europskog prava”, istaknula je dekanica Crnić Grotić u svome govoru te zahvalila uzvanicima i gostima na dolasku. ”Studij prava na našem Sveučilištu star je koliko i samo Sveučilište pa ovom prilikom čestitam i tu 45. obljetnicu. Na Sveučilištu smo uistinu uvjereni u europske vrijednosti poput mira, solidarnosti, zaštite ljudskih prava i svakoga pojedinca, i zato ćemo uvijek pozdravljati organiziranje skupova ovakvog tipa”, istaknula je u svom pozdravu rektorica Prijić Samaržija.

Skupu se obratio uvodnim slovom i predsjednik Ustavnog suda RH g. Miroslav Šeparović: ”Hrvatski sudovi su europski sudovi, a europski sudovi su i naši sudovi, naglasio je g. Šeparović, dodajući kako je uloga Ustavnoga suda, iako on ne spada direktno u pravosuđe, uloga svojevrsnoga posrednika između hrvatskih i europskih sudova.

Dr. sc. Kristijan Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, danas u ulozi izaslanika predsjednika Vlade RH mr. sc. Andreja Plenkovića u svojem je uvodnom obraćanju istakao: ”Pravni fakultet u Rijeci pionir je europskog prava u Hrvatskoj i jedini je sustavno radio na promicanju europskih vrijednosti. Hrvatska je pred ulazak u Europsku uniju imala oko 1 milijun neriješenih slučajeva na sudovima. Danas ima oko 40 tisuća. To svakako nije riješen problem, ali je napredak vidljiv. Cilj je ove Vlade da pravosuđe u Hrvatskoj bude brže, bolje i pravednije. Radimo na tome da sva pravosudna tijela u Rijeci, koja trenutno nisu u zavidnoj situaciji, budu smještena u zasebne i adekvatne objekte i time dobiju prostorne preduvjete za kvalitetan rad. Informatizacija je, možemo reći, završena, a sada radimo na razvijanju e-komunikacije. Kada u potpunosti zaživi uporaba e-spisa, to će značiti veliko rasterećenje za sudove, a i olakšat će funkcioniranje svim dionicima u procesu”, kazao je Turkalj.

Predsjednik Visokog upravnog suda RH g. Ante Galić u svojem je uvodnom obraćanju istakao: ”Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci ogledni je primjerak suradnje znanosti i institucija, teorije i prakse, pogotovo po pitanju prilagodbe europskom pravu”.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedilo je svečano potpisivanje ugovora o suradnji između Pravnog fakulteta u Rijeci i Vrhovnog suda Republike Hrvatske te Pravnog fakulteta u Rijeci i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Potom je održan okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa, sudova, odvjetništva i javnog bilježništva: dr. sc. Kristijan Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa RH, Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda RH, Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog suda HR, Filka Pejković, sutkinja Županijskog suda u Rijeci, Stevan Pejnović, javni bilježnik i Zoran Vukić, Odvjetnički zbor Rijeka.

Okrugli stol je moderirao prof. dr. sc. Dario Đerđa, prodekan za poslovne odnose Pravnog fakulteta u Rijeci.

Po završetku je rasprave, iznjedreno je nekoliko zaključaka, koje je sažela doc. dr. sc. Ivana Kunda, prodekanica za znanost Pravnog fakulteta: Dva se bitna momenta trebaju istaći, govorimo li o primjeni prava Europske unije u praksi: 1. Provedba prava Europske unije odvija se kroz mehanizme svake države članice i uvelike ovisi o tome koliko su njena tijela za to pripremljena; 2. Sve je više prisutan novi način zaštite subjektivnih prava, kao u primjeru predmeta ”Franak”.

Zaključeno je i da postoji znanje i spremnost primjene prava Europske unije u Hrvatskoj, od strane svih dionika pravnih procesa, a doc. Kunda još je jednom podcrtala kako resursi, znanja i kompetencije djelatnika Pravnog fakulteta stoje uvijek na raspolaganju stručnjacima u pravnoj praksi.