Najpoznatiji norveški filozof Svendsen gostovao u Rijeci: Opsjednutost rizikom je glavni uzrok neslobode

Lars Svendsen objasnio je koju ulogu sloboda, ali i strah, igraju u liberalnim demokracijama. Život u slobodi, kao i slobodan život pretpostavljaju da ljudi pred sobom imaju mnoštvo alternativa koje im otvaraju mogućnosti odabira životnih stilova. No, danas živimo u kulturi straha koja je jedna od najvećih prijetnji slobodi jer u ime sigurnosti, prihvaćamo restrikcije prostora naše slobode i tako je sužavamo.

Je li svijet sada opasniji nego prije?

– Je li danas svijet puno opasnije mjesto nego što je bio prije? Ljudi kažu da jest, ali sve statistike kažu da je većina ljudi na svijetu sigurnija nego ikad do sada u povijesti. U literaturi se opisuje strah niskog intenziteta, koji se može opisati više kao raspoloženje, osjećaj da je svijet nesigurno mjesto, dio je predavanja Larsa Svendsena.

Opisujući razloge zašto smo stalno u strahu, Svendesen ističe kako u društvu postoji stalna svjesnost o opasnostima koje nas mogu pogoditi, a masmediji kao da se natječu koji će smisliti strašniju prijetnju. Naš strah pritom ne potječe iz osobnog iskustva, a često čak ni od saznanja da se nekom drugom nešto loše dogodilo, nego iz upozoravanja na ono što bi se moglo dogoditi.

I tu se upliće psihologija, odnosno naše ljudska priroda da imamo više povjerenja u osobu koja kaže da će se nešto negativno dogoditi, nego u nekoga tko kaže da će sve biti u redu.

Glupo živjeti u strahu

– I unatoč svim statistikama ili zdravom razumu koje kažu suprotno, fokusiramo se na najgore moguće ishode, npr. da netko može otrovati svu hranu u našoj trgovini, kazao je Svendsen, ističući kako je glupo živjeti u strahu da bi se nešto moglo dogoditi – ne ići na predavanje jer bi meteor mogao pogoditi zgradu u kojoj se ono odvija ili ne voziti se zrakoplovom jer bi ga mogli oteti teroristi. Biti ubijen u terorističkom napadu ekstremno je rijetki način umiranja i veća je mogućnost da umremo od bilo kojeg drugog uzroka, Svendesenove su riječi.

Upravo je opsjednutost rizikom u današnjem društvu, odnosno prevencija opasnosti, jedan od glavnih razloga naše neslobode. A da smo jako smo loši u racionalnom odlučivanju o rizicima pokazuje i podaci da se nakon napada 11. rujna mnogi Amerikanci u strahu od letenja počeli više voziti automobilima, što je dovelo do povećanja broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama.

Strah koriste političari i mediji

Naš strah od mogućih strašnih stvari vrlo lako mogu iskoristi političari ili masmediji, no ako vlast cijelo vrijeme naglašava da postoji opasnost od terorističkih napada, država stalno drži građane u strahu i ustvari terorizira vlastite građane.

Predavanje je moderirao prof. Nikola Petković s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je Svendesnu predstavio pojavu neokonzervatizma u Hrvatskoj. Norveški filozof kazao je se da se radi o strahu od promjena i potpuno podcjenjivanje ljudske sposobnosti da se nosi s promjenama, odnosno strahu da promjene ne mogu donijeti ništa dobroga i inzistiranju da se ništa ne smije mijenjati, a što dovodi do unazađivanja društva.

Lars Fr. H. Svendsen je profesor filozofije iz Bergena koji raščlanjuje složene koncepte poput dosade, usamljenosti, zla, slobode, rada, čak i mode te ih uspijeva objasniti s lakoćom i razumljivošću. Na hrvatski je prevedeno njegovih desetak knjiga, a uskoro će biti objavljena i njegova nova knjiga o mentalnim stanjima i životu životinja.

Osim predavanja u strahu i slobodi, Svendsen je danas na Sveučilištu u Rijeci održao predavanje o tome od čega se sastoji smisao života i zašto upravo izostanak tog smisla generira dosadu.

Norveški dani u Rijeci održavaju se od 23. do 27. travnja, u organizaciji Grada Rijeke i Veleposlanstva Kraljevine Norveške. Cilj Norveških dana je kroz niz kulturnih, poslovnih i društvenih događaja građane upoznati s norveškom kulturom i načinom života, ali i osnažiti veze koje tradicionalno postoje između riječkog kraja i Norveške, naročito u pomorstvu i brodogradnji.