Nakon šest dugih godina riječka je publika konačno dočekala premijeru novog Orašara u HNK Ivana pl. Zajca

Nakon šest dugih godina riječka je publika konačno dočekala premijeru novog Orašara u HNK Ivana pl. Zajca

FOTO: Fanni Tutek Hajnal

Riječka premijera omiljenog baleta u koreografiji Maura de Candije i pod dirigentskim vodstvom Pavla Zajceva na programu je u subotu, 7. prosinca 2019. u 19.30 sati.

Rijeka – Nakon šest godina od posljednje premijere, riječki HNK Ivana pl. Zajca svojoj publici nudi mogućnost da prosinačke, blagdanske dane obogati ozračjem popularnog „Orašara“, baletnog obiteljskog klasika Petra Iljiča Čajkovskog, u posve novom ruhu. Riječka premijera omiljenog baleta u koreografiji Maura de Candije i pod dirigentskim vodstvom Pavla Zajceva na programu je u subotu, 7. prosinca 2019. u 19.30 sati.

Predstava u izvedbi Baleta uz orkestar riječkog „Zajca“ nastala je u koprodukciji s INK – Gradskim kazalištem u Puli gdje je nedavna premijera ispraćena ovacijama publike a kritika ju je ocijenila „vrhunskim baletnim spektaklom u svakom smislu“.

Temeljen na fantastičnoj bajci E. T. A. Hoffmanna „Orašar i kralj miševa”, „Orašar“ i danas oduševljava publiku svih generacija. Posljednji od tri velika baleta Petra Iljiča Čajkovskog, kojim se godinu prije smrti vratio u čarobni svijet djetinjstva i bajki, brzo je nakon praizvedbe 1892. godine u Sankt Petersburgu postao pravim obiteljskim klasikom i jednim od najpopularnijih baleta uopće. Mauro de Candia svojom verzijom „Orašara” u elegantnim scenografskim i kostimografskim rješenjima, uz dozu humora, pruža novi pogled na ovu bajku. Prema Hoffmannovom književnom djelu i glazbi Čajkovskoga, de Candia stvara novi svijet između stvarnosti i sna u kojem je sveprisutna čarolija, gdje nevidljivo postaje vidljivim, san postaje stvarnost.

Verzija riječkog Baleta pokazuje upravo bezvremenost ovog baleta, kao i univerzalnost njegove čarolije, vraćajući se originalu i bajci E. T. A. Hoffmanna. Koreograf Mauro de Candia naglašava važnost dramaturgije u svojoj koreografskoj viziji, ističući da je u većini baletnih verzija ovog djela naglasak na božićnoj atmosferi “pojeo” određene detalje Hoffmannove bajke, izostavljajući tako i dijelove zapleta. Stvaranjem priče obogaćene brojnim detaljima iz originalne bajke, Candia je nastojao “osmisliti verziju koja bi dovela cijele obitelji u kazalište, dakle, koja bi u jednakoj mjeri privlačila djecu, mlade i odrasle.”

No, iznenađenja riječkog “Orašara” ne staju samo na tome, već se protežu i na plesne inovacije, o kojima koreograf govori: “U mojoj koreografiji plesači se moraju konstantno prebacivati između plesa na špicama, ravne pete i dubine pokreta. Cjelokupni koreografski materijal konstantno sam preispitivao u dramaturškom smislu. Na sceni ne možemo činiti korake samo u svrhu dekoracije. To bi za mene bilo bez poštovanja i staromodno.”

Dramaturgija i koreografija, koncentrirani na istraživanje skrivenih čarolija u originalnoj bajci, čine riječkog “Orašara” posebnijim i suvremenijim, no ništa manje magičnim i snovitim.

Scenografkinja i kostimografkinja je Margrit Flagner, oblikovatelji svjetla su Mauro de Candia i Dalibor Fugošić, a dramaturginja je Patricia Stöckemann.

Ulogu Marie u alternacijama plešu Maria del Mar Hernandez, Maria Matarranz i Marta Kanazir, Drosselmeyera Hugo Rodrigues i Michele Pastorini, a Orašara Ali Tabbouch i Tilman Patzak. U ulogama Majke i Kraljice izmjenjivat će se Cristina Lukanec i Irina Köteles, a u ulogama Oca i Kralja Svebor Zgurić i Andrei Köteles. Ulogu Kraljice miševa plesat će Ksenija Krutova. Kao Gosti, Pahuljice, Miševi i Dvorske dame nastupit će ostale članice i članovi riječkog baletnog ansambla, a uz njih u predstavi sudjeluju učenice riječke OŠ za balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica i Dječji zbor „Kap.“

Zanimanje riječke publike za novog „Orašara“ je toliko veliko da su i prije početka prosinca sve izvedbe bile gotovo rasprodane, a trenutno se na blagajni Kazališta može pronaći samo poneka ulaznica za još par izvedbi. Rijekom vlada prava „Orašar“ groznica.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!