Okrugli stol o akademskoj čestitosti – Manje od 5 posto znanstvenika prijavilo bi znanstveno nepoštenje kolega
Čak 90 posto studentskih radova ima neki oblik kopiranja, a jedna četvrtina studenata smatra da je varanje na ispitu – sasvim korektno…
Rijeka – Akademska čestitost: Putevi i stramputice naziv je okruglog stola održanog nedavno u dvorani ”Akvarij” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, na kojem su predstavljeni zanimljivi podaci istraživanja na ovu temu i zaključeno kako je najgore kada se o problemima ove prirode ne govori ili ih se ”gura pod tepih”.
– Nužno je da, ako problemi postoje, govorimo o njima. Na kraju krajeva svatko od nas ostane sam sa sobom pa tako i institucija. Zato ne Sveučilištu u Rijeci snažno vjerujemo kako valja njegovati institucijske vrijednosti, institucijske, vrline; pa čak ponekad moramo staviti i interese institucije ispred svojih vlastitih. Iako je često teško odvojiti pravo od morala, moramo u sebi osvijestiti ideju akademskog integriteta, kazala je rektorica Snježana Prijić Samaržija u svojem uvodnom obraćanju.
Predsjednik Vijeća časti u prošlome sazivu prof. dr. sc. Elvio Baccarini istaknuo je kako se može primijetiti da su prisutni veliki problemi oko pitanja autorstva i koautorstva, kao i kod citiranja i tzv. samocitiranja i „tehnike sprječavanja ovakvih anomalija trebale bi se sustavno institucionalno poučavati“.
Prof. dr. sc. Jasminka Ledić, trenutna predsjednica Vijeća časti Sveučilišta u Rijeci predstavila je članove Vijeća koje čine prof. dr. sc. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Gordan Jelenić s Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Luka Zaputović s Medicinskog fakulteta i Dora Nikolla iz Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i naglasila kako je uloga Vijeća savjetodavna i da je Vijeće tijelo ovlašteno za davanje tumačenja odredaba Etičkog kodeksa.
Izv. prof. dr. sc. Lidija Bilić Zulle predstavila je ukratko rezultate istraživanja na kojima je radila.
– Kada smo 2003. krenuli obavljati istraživanja kod studenata, ispalo je da oko 90 posto radova ima barem neki oblik kopiranja. Nakon upozorenja studentima, ništa se nije promijenilo. Pokazano je i kako jedna četvrtina studenata smatra da je varanje na ispitu korektno. Unutar 15 godina istraživanja, pokazalo se da se mnogi rukovode onom ”Ako može taj i taj, što ne bih mogao i ja”? Za one koji prekrše pravila, mora uslijediti neki oblik sankcije, zaključila je Bilić Zulle.
Doc. dr. sc. Martina Mavrinac istraživala je stavove o plagiranju istaknuvši da oko 2 posto ispitanika smatra plagiranjem nečim potpuno korektnim. Od 24 do 32 posto znanstvenika priznalo je neki oblik tzv. samoplagiranja. Znanstvenici smatraju da se u njihovom okruženju plagira oko 42 posto ljudi.
Dr. sc. Vanja Pupovac istraživala je autorstvo i otkrila da je oko 10 posto znanstvenika priznalo da su se dopisali na neki rad na kojem i nisu radili ili pak da jesu radili a nisu se potpisali kao autor. Oko 25 posto njih priznalo je da je negdje prekršilo pravila. Manje od 5 posto znanstvenika koji su svjedočili znanstvenom nepoštenju bilo je spremno to i prijaviti. Za usporedbu, u SAD-u je ta brojka oko 25-30 posto, otkrila je Pupovac.
Nakon izlaganja, povela se rasprava u kojoj je doc. dr. sc. Željko Svedružić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci predložio kako bi bilo dobro da postoji na Sveučilištu jedan pravnik kojemu se djelatnici, kada su u nedoumicama oko nekih pravnih stvari vezanih uz aspekte akademskog integriteta, mogu obratiti za savjet. Prof. dr. sc. Zoran Sušanj, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i pomoćnik rektorice za strategiju i ljudske resurse naglasio je kako treba razlikovati ono što je dobro i što je loše od onoga što je zabranjeno. Smatra kako moramo imati sankcije i jasno propisano što se zabranjeno, a što dopušteno. Zaključio je kako etično rukovođenje zapravo znači profesionalno rukovođenje, bazirano na stručnosti.
