Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Riječki orkestar i maestro Kamdzhalov svečano otvaraju koncertnu sezonu velebnom Brucknerovom devetom

Nakon nezaboravnih riječkih izvedbi Četvrte i Sedme simfonije pod dirigentskim vodstvom Yordana Kamdzhalova, koje su oduševile i očarale riječku publiku, niz Brucknerovih veličanstvenih djela nastavlja se Devetom simfonijom u d-molu, a Bruckner i Kamdzhalov spoj su koji obećava još jednu izuzetnu i moćnu interpretaciju glasovitog simfonijskog djela.

Rijeka - Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca sa svojim šefom dirigentom, karizmatičnim Yordanom Kamdzhalovom novu koncertnu sezonu, najambiciozniju do sada, svečano otvara u subotu, 28. rujna izvedbom velebne Brucknerove Devete, njegova posljednjeg remek-djela.

Brucknerove su simfonije česte na koncertnom repertoaru maestra Kamdzhalova, a Ken Ward

kritičar specijaliziranog londonskog časopisa „Bruckner Journal” proglasio je Brucknerovu Devetu pod vodstvom Kamdzhalova najboljom ikad: „Upravo u finalu Devete simfonije Kamdzhalovljeva hrabrost i snaga njegova vizionarskog dirigiranja najviše dolaze do izražaja. Više sam puta čuo izvedbe finala, uključujući onu Sir Simona Rattlea i Berlinske filharmonije, ali ovom ih je interpretacijom Kamdzhalov svih zasjenio“.

Bruckner je svoju Devetu simfoniju ostavio nedovršenom, na dan svoje smrti radio je na njenom finalu s kojim se „borio“ nekoliko mjeseci. „ Deveta će biti moje remek-djelo, samo molim Boga da me poživi dovoljno dugo da je dovršim“, kazao je Bruckner jednom svom gostu. Na koncu su iza njega ostala tri završena fascinantna stavka i gotovo dvjesto skica za finale. Finale, koje ćemo čuti na riječkom koncertu, priredili su Nicola Samale, John A. Phillips, Benjamin Gunnar Cohrs i Giuseppe Mazzuca upravo prema tim, nedavno pronađenim, Brucknerovim manuskriptima, a što ga je je po prvi put izveo Sir. Simon Rattle s Berlinskom filharmonijom 2011. godine.

Anton Bruckner uspio je Devetom stvoriti veličanstvene glazbene strukture i svoje krunsko postignuće. Dosegao je iznimne visine i njenim početkom otvorio putovanje iz dubine d-mola koji zvuči kao sam začetak svemira, a melodije se lagano šire u vrtlog do fortissimo napete erupcije i sudara, pa potom u bezbrižnu vrtnju harmonija, dok se u finalu iščekuje – hoće li tako zvučati kraj svemira?

I nije čudno da lik i djelo baš ovog skladatelja toliko bliskim osjeća maestro Yordan Kamdzhalov zanesen svemirom koliko i glazbom.

„Da me pitate kojeg bih skladatelja dirigirao do kraja života, svaki dan, bio bi to Bruckner!”, rekao je maestro Kamdzhalov.

https://www.youtube.com/watch?v=f5HE4mEUtOk

Podsjetimo na kraju, prije no što je postao šefom dirigentom orkestra riječke Opere, maestro Kamdzhalov na toj je funkciji prethodno bio u Heidelbergu kao šef dirigent Opere i Filharmonije, Schloss festivala i Winter Barock Festivala, ravnao je značajnim orkestrima diljem svijeta, dobitnik je brojnih prestižnih međunarodnih nagrada, 2010. godine bio je nominiran za najboljeg dirigenta godine u Njemačkoj, a godinu kasnije, Opernwelt, najpopularniji operni magazin nominirao ga je za najbolju izvedbu godine. Kritika ga je prozvala „najperspektivnijim mladim dirigentom 21. stoljeća“, „genijem u svijetu glazbe“ te „smjelim čarobnjakom koji očarava svih, i u orkestru i u publici“, čija je interpretacija „zapanjujuće žestine te hrabre i beskompromisne dosljednosti”.

Zbog njegova zanimanja za astronomiju, godine 2014, NASA je objekt u svemiru 52292 nazvala po njemu "52.292 Kamdzhalov" uz obrazloženje: „Svojom strašću prema astronomiji, povezuje svijet glazbe i fascinaciju svemirom."

Ovo je tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane. Kreni od početne stranice.