Rijeka ima aktivnu zajednicu skvotera: ‘Zašto bi zgrade trunule neiskorištene, a čovjek plaćao za vlastitu egzistenciju?’
Ilustracija
Često se nameće mišljenje i kako su skvoteri uglavnom mladi ljudi, pogotovo zbog svojih buntovnih uvjerenja, međutim riječki skvoteri tvrde da nema dobne granice te kako su upoznali skvotere od doba rane adolescencije, pa do 50-godišnjaka. Uz to, organiziraju oni i razna interna događanja i druženja sa istomišljenicima, a njihova primarna filozofija je uz već spomenutu samoodrživost i otpor strahovladi, autonomija, solidarnost i suživot.
Rijeka – Sve je počelo sa hippie pokretom kada su mladi odlučili odbaciti konvencionalni način života i ukazati na društvenu nepravednost, a kasnije, osamdesetih i sa pripadnicima anarho-punk subkulture. Često se mogu čuti predrasude usmjerene prema ljudima koji skvotaju, odnosno naseljavaju napuštene prostore kod kojih je vlasnička struktura nejasna, a neke od njih su da tamo žive ovisnici o drogama, besposličari i oni koji žele živjeti na grbači društva.
Međutim, stvarnost nije uvijek takva, a primjer imamo upravo u Rijeci u jedinom prostoru koji je skvotiran od svibnja 2018. godine. Poštujući anonimnost osoba koje tamo skvotiraju i njihovu želju da se ne spominje gdje se prostor nalazi, u tekstu neće biti naveden naziv skvota. Ono što čini imperativ njihove zajednice su političko djelovanje i umjetnički izričaj, a njeguju ideologiju slobode, samoodrživosti, kao i otpor političkoj opresiji sukladan anarhističkim principima.
– Zašto bi zgrade trunule neiskorištene, a čovjek morao biti primoran plaćati nametnute novčane troškove za vlastitu egzistenciju? Svatko zaslužuje krov nad glavom!, poručuju riječki skvoteri.
Trenutno u skvotu živi pet do osam ljudi sa čestim protokom raznih gostiju, a uz njih žive i četiri psa, čiji su vlasnici. Sve osobe koje obitavaju u napuštenom prostoru su vegetarijanci ili vegani jer smatraju da se ne može pričati o slobodi življenja, dok se ta ista oduzima drugom živom biću. U svom prostoru imaju info shop koji je opskrbljen anarhističkom literaturom, što knjigama, publikacijama i fanzinima, što raznim časopisima umjetničke i političke tematike.
– Književni je opus uglavnom temeljen na anarhističkim i samoodrživim principima, objašnjavaju.
Često se nameće mišljenje i kako su skvoteri uglavnom mladi ljudi, pogotovo zbog svojih buntovnih uvjerenja, međutim riječki skvoteri tvrde da nema dobne granice te kako su upoznali skvotere od doba rane adolescencije, pa do 50-godišnjaka. Iako u svijetu postoje skvotovi u kojima se isključivo živi, češći je slučaj da stanovnici pokušavaju društveno korisno djelovati kroz razne aspekte jer svoj dom smatraju nezavisnim prostorom koji postoji zbog kulturnog, umjetničkog i političkog izražavanja.
– U našem se prostoru održava dijeljenje besplatnog obroka dobivenog sakupljanjem namirnica s tržnice. Time se želi ukazati da višak hrane postoji, ali da postoji i neravnomjerna raspodjela dobara. Prema sličnim principima funkcionira i naš buvljak bez novca (free shop) gdje ljudi mogu uzeti ili dati višak odjeće. Takvi načini djelovanja postoje već dugi niz godina od strane drugih kolektiva ili zajednica čije smo principe preuzeli, svoje su djelovanje objasnili pripadnici riječkog skvota.
Uz to, organiziraju oni i razna interna događanja i druženja sa istomišljenicima, a njihova primarna filozofija je uz već spomenutu samoodrživost i otpor strahovladi, autonomija, solidarnost i suživot.
Također, najvažnija poruka koju su željeli podijeliti je: – Sloboda je prije svega odgovornost! Ono što je zanimljivo jest da je načelo skvotera protivljenje legalizaciji, jer se tada napušteni prostor treba prilagoditi i stvaraju se dodatni troškovi, no u Hrvatskoj postoje i oni legalni – Medika u Zagrebu i Kulturni centar Karlo Rojc u Puli, a budi se znatiželja hoće li ih s godinama biti sve više ili manje.
