Rijeka kao laboratorij europske povijesti – Predstavljen program Doba moći Rijeke 2020

Programska cjelina Doba moći je već kod pripremanja kandidature za Europsku prijestolnicu kulture bila jedna od najsnažnijih cjelina, zahtjevna i izazovna, pa nije slučajno da već izaziva prijepore, od tema kao što je brod Galeb do izložbe D’Annunzijeva mučenica.

Rijeka – Ovo nije programski pravac, ovo je životna krivulja, kompleksna i komplicirana. – naglasio je uvodno Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, na današnjem predstavljanju niza izložbi, predstava i umjetničkih akcija koje će se u Rijeci odvijati 2020. u okviru jedinstvene programske teme Doba moći, programa Europske prijestolnice kulture.

Kako je navedeno, u osnovi ovog programa leži otvaranje pitanja o samopoimanju grada. Postavljanje pitanja o tome koliko su Rijeku sile moći gradile, koliko rušile i koliko je u svemu prešućenih, a koliko nabildanih emocija. – Grad na razmeđi civilizacija, rijedak dio svijeta koji je uvijek bio kolonizirana točka na EU mapi, to je Rijeka. I ovaj trenutak povijesti, suvremenosti, je prvi u kojem se Rijeka razvija iznutra, iz lokalnog. No, koliko god ranije epohe bile neljubazne prema domicilnom stanovništvu, mi danas koristimo fizičko i infrastrukturno nasljeđe tih epoha. Činjenica jest da su svi vladari našeg grada kroz povijest izgradili nešto u čemu danas uživamo – tako je kontekst i okvir programskog pravca Doba moći predstavio pročelnik Šarar, naglašavajući da se radi o snažnoj cjelini u EPK programu koja donosi povijesne i suvremene teme moći i bavi se, koliko destruktivnom, toliko i kreativnom moći pojedinaca i sistema.

Emina Višnić, direktorica Rijeke 2020, pojasnila je da ovom programskom cjelinom Rijeka najsnažnije poručuje Europi sve što joj ima ponuditi. – Neka pitanja za koja smo možda mislili da pripadaju prošlosti poput pitanja granica, odnosa prema drugom i drugačijem, pitanja međusobnih odnosa, ponavljaju nam se i danas i sva ta pitanja potrudit ćemo se sagledati kroz programe ovog pravca. Odgovori i poruke koje šaljemo Europi nalaze se u ovom programu – naglasila je Višnić.

Zahvalivši se svim, brojnim uključenim partnerima, direktorica projekta EPK je posebno ukazala na atraktivne programe koji slijede u 2020, kao što su Needcompany festival u sklopu kojeg će jedna od najboljih svjetskih kazališnih družina odigrati tri važne predstave, ali i dojmljivu audiovizualnu instalaciju Anakrono kupalište jednog od najvažnijih svjetskih autora suvremene glazbe Heinera Goebbelsa. Višnić napominje da je u programske aktivnosti uključeno više ustanova i organizacija, poput primjerice, Art kina koje 2020. donosi filmski festival kojim prati temu Doba moći ili pak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji program obogaćuje dvjema velikim konferencijama pod nazivom Vremenske kapsule.

Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević odgovarajući na pitanje što Rijeka ima reći Europi izdvojio je predstavu o kultnoj predstavi Vježbanje života koja upravo govori o odnosima moći i granicama. Istaknuo je kako je riječ o predstavi koja govori o društvenom, povijesnom i kulturnom kompleksu grada Rijeke, a koja je u svom prvotnom obliku obilježila tranzicijsku povijest ovog grada. Riječ je o kultnoj predstavi koja će se po drugi puta postaviti na našu pozornicu i to ponovo nakon čak 30 godina. Blažević je spomenuo i balet Plamteća voda Andonisa Foniadakisa koji se bavi utjecajima moći u sferi ekologije, postavljanje opere Tristan i Izolda u režiji Anne Bogart, te predstavu Odletjet ćemo oboje ako ti kažem što se desilo Janeza Janše o ravnatelju slovenskog baleta koji se bavio preprodajom oružja.

Tema granica bila je u središtu izlaganja Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koje je istakla da je program Doba moći zapravo već počeo jer je 12. rujna otvorena izložba D’Annunzijeva mučenica, a najavila je i drugu izložbu Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona koja će se otvoriti 6. prosinca. U Kresnikovu čast, a zahvaljujući pomoći Generalnog konzulata Republike Italije u Rijeci, na izložbi će između ostalog pored 11 Kresnikovih violina biti izložene i Stradivarijeve. Radić Štivić je zaključno najavila i veliku izložbu pod nazivom Granice između reda i kaosa koja nas očekuje u svibnju 2020.

Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke predstavio je budući stalni postav u Palači šećera koji će se baviti poviješću grada s naglaskom na noviju povijest od 18. stoljeća kada se stvarala gospodarska moć grada. Dubrović je govorio i o postavu na brodu Galeb koji će moć obrađivati kroz temu širenja utjecaja jedne male zemlje u svjetskim okvirima. – Postav na Galebu neće postavljati pitanje Tita kao junaka ili zločinca, već kao čovjeka koji je jednu malu zemlju, čiji je dio bila i Hrvatska, učinio važnom i prepoznatljivom u svjetskim razmjerima – naveo je Dubrović.

Ivo Matulić, v.d. ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti govorio je o programima koji se u okviru pravca Doba moći realiziraju u organizaciji MMSU-a, poput velike izložbe 90-e: Ožiljci koja se bavi likovnom umjetnošću devedesetih godina prošlog stoljeća u istočnoeuropskim zemljama, najavio je i 3. bienale industrijske umjetnosti i brojne umjetničke intervencije koje nas očekuju. Među brojnim programima izdvaja se još i retrospektivna izložba Sanje Iveković, jedne od najvažnijih umjetnica u Hrvatskoj i široj regiji, Dokumenti 1977. – 2019. koja će se otvoriti u siječnju 2021. godine i na kojoj će se predstaviti njezini radovi od 70-ih godina do danas. Matulić je ujedno podsjetio da je MMSU u sklopu pretprograma već predstavio radove Tomislava Gotovca, Gorana Trbuljaka i Vlade Marteka, a u pripremi je i izložba Goran Petrcola.

Programski pravac Doba moći predstavlja ne samo riječko ogledalo, nego i ogledalo Europe u kontekstu mnogih odnosa moći. Moguće da je ovaj pravac programima najbogatiji jer publiku vodi u temu Doba moći mnogim i različitim izvedbama: od povijesnih i umjetničkih izložbi, preko vrhunskih kazališnih, plesnih i opernih predstava do umjetničkih intervencija i konferencija.
„Pred nama je velika zadaća da realiziramo zahtjevan projekt“ – naglasila je Emina Višnić, direktorica Rijeke 2020, a javnu priliku iskoristila je i da čestita svima uključenima u EPK projekt na nedavno osvojenoj nagradi Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura koju je Rijeci dodijelio stručni žiri Europske komisije koji prati provedbu projekta EPK.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!