Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Simfonijski koncert 'Brahms, Bernstein, Bartok': Svjetski virtuoz Dan Zhue vraća se u „Zajc“

Koncert će otvoriti Brahmsova Akademska svečana uvertira u c-molu, njegova zahvala Sveučilištu u Wroclawu (tada Breslau) na počasnom doktoratu.  

Rijeka - Simfonijskim koncertom „Brahms, Bernstein, Bartók” u četvrtak, 15. studenoga u 19.30 sati u HNK Ivana pl. Zajca,  pod ravnanjem glavnog gosta dirigenta Villea Matvejeffa, bit će obilježena 100. godišnjica rođenja slavnog američkog dirigenta i kompozitora Leonarda Bernsteina uz virtuoza na violini Dana Zhua, a prvi put će se u Rijeci moći čuti jedna od najvažnijih kompozicija 20. stoljeća – Bartókov Koncert za orkestar.

Koncert će otvoriti Brahmsova Akademska svečana uvertira u c-molu, njegova zahvala Sveučilištu u Wroclawu (tada Breslau) na počasnom doktoratu.  Brahms je u pismu svom biografu Maxu Kalbecku Uvertiru opisao kao "potpourri studentskih pjesama à la Suppé", a u konačnici je koristeći četiri studentske pjesme stvorio umjetničko remek-djelo čiji je najpoznatiji dio veliki trijumfalni finale na „Gaudeamus igitur“. Skladatelj je i dirigirao praizvedbom 1881. godine na Sveučilištu.

Serenadu prema Platonovom „Simpoziju“, za violinu, gudače, udarljke i harfu, jedno od svojih najlirskijih orkestralnih djela, Berstein je skladao 1954. godine. Njime je ispunio obećanje svom prijatelju, violinskom virtuozu Isacu Sternu i napisao djelo za violinu i orkestar. Kako je i skladatelj objasnio, djelo je nastalo kao "rezultat ponovnog čitanja Platonovog šarmantnog dijaloga, Simpozija". Platonov dijalog govori o ljubavi, a tekst istražuje ljubav kroz niz govora starogrčkih mislilaca  u slavu Erosu.

U izvedbi Bernsteinove Serenade, uz orkestar riječke Opere, solistički će nastupiti violinist Dan Zhu, zvijezda u strelovitom svjetskom usponu, poznat kao jedan od najboljih kineskih glazbenika međunarodne scene. Osim kod publike svjetskih koncertnih dvorana, omiljen je i kod kritike koja ga opisuje kao „istinski briljantnog i uvjerljivog”. Već s 18 godina debitirao je u Carnegie Hallu, a godine 2003. dobio prestižnu Premier Prix de Violon što ga dodijeljuje Konzervatorij Fontainebleau.

Riječka publika ovog virtuoza pamti s izvedbe Koncerta za violinu i orkestar Borisa Papandopula, promotivnog simfonijskog koncerta prvog međunarodnog CD-a riječkog opernog orkestra s djelima Borisa Papandopula za svjetski uglednu, njemačku diskografsku kuću CPO.

Koncert će zaključiti veliko Bartókovo djelo, njegovo najpopularnije orkestralno djelo, Koncert za orkestar. Djelo je napisano za samo dva mjeseca, tijekom Bartókova boravka u bolnici u New Yorku 1943. godine. Prvaizvedeno je, uz ogroman uspjeh kod publike i kritike, 1. prosinca 1944, a izveo ju je  Bostonski simfonijski orkestar.

Bartók je tom prigodom dao i kratke programske bilješke: "Opće raspoloženje djela predstavlja, osim šaljivog drugog stavka, postupni prijelaz od ozbiljnog prvog i tuge trećeg, do potvrde života u posljednjem stavku ...“

Možda je Bartók osjetio kako mu se život približava kraju (umro je u rujnu 1945.), jer je ovaj Koncert poput sažetka svih njegovih glazbenih postignuća. Njegova velika ljubav prema narodnoj glazbi rezonira kroz koncert, a melodije nagovještaju i mađarske krajolike.