Titov brod kao okosnica riječkog turizma – Tvrtko Jakovina: Cijela priča oko Galeba je maestralna @ Rijeka
– Bilo smo svjesni kada smo se upustili u ovu priču da su ova dva objekta i riskantna i megalomanska; ovo je jedna od najvećih projekata u državi i iznimno je zahtjevan. Mislim da je izvrsno što ćemo imati brod-muzej u gradu brodogradnje i pomorstva. Bez obzira na kontroverze oko ”Titovog broda”, kazao je pročelnik Šarar.
Rijeka – Galeb je vrhunska turistička roba za koju vjerujemo da ćemo ju vrlo uspješno prodavati, a već privlači i pozornost svjetskih medija, izjavio je pročelnik gradskog Ureda za kulturu Ivan Šarar na nedavno održanom okruglom stolu održanom u petak u ”Akvariju” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci te dodao kako će Galeb biti smješten uz Molo longo, pored dviju obnovljenih dizalica.
Tema okruglog stola bio je Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, a uz Šarara, pod moderiranjem Kristine Pandže, na njemu su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke, Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke te Ines Boban Štiglić, voditeljica razvoja proizvoda, Turistička zajednica grada Rijeke.
Kako su javili s riječkog Sveučilišta, spomenuti projekt bavi se prenamjenom dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda ”Galeb” i palače Šećerane u sklopu bivšeg industrijskog bloka ”Rikard Benčić” te uključuje znanstveno-edukativne aktivnosti za koje je zaduženo Sveučilište u Rijeci kao partner u provedbi projekta. Sredstva za projekt su dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU). Po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno oko 9.500 m² imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu.
Okrugli stol promovirao je ovaj vrijedan projekt prije svega studentima koji su kroz komponentu Sveučilišta u Rijeci već uključeni u izvođenje edukativnog dijela programa, ali i onima koji će se tek priključiti u semestrima koji dolaze, kroz različite izborne predmete ponuđene na razini Sveučilišta, u izradi edukativnih materijala i u organizaciji kreativnih i edukativnih radionica koje su planirane do lipnja 2020. godine.
– Bilo smo svjesni kada smo se upustili u ovu priču da su ova dva objekta i riskantna i megalomanska; ovo je jedna od najvećih projekata u državi i iznimno je zahtjevan. Mislim da je izvrsno što ćemo imati brod-muzej u gradu brodogradnje i pomorstva. Bez obzira na kontroverze oko ”Titovog broda”, kazao je pročelnik Šarar.
– Cijela je priča oko broda Galeb maestralna. Svi koju dođu u Rijeku i posjete brod – svi će pričati o brodu. Od fascinantne ”makine”, preko činjenica da je brod služio kao prijevoznik južnoga voća pa kao talijanski polagač mina, da je potopljen pa obnovljen, da je bio školski brod JNA, sve do kada je pretvoren u Titovu ploveću rezidenciju – sav taj hodočasnički element i Galebova duga putovanja bit će osnova da u turističkome smislu i Zapad otkrije svoje povijesne veze s Galebom, rekao je prof. Tvrtko Jakovina, specijalist za povijest Hladnoga rata, Jugoslavije i 20. stoljeća.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović istaknuo je kako je ponosan na to što će se Muzej proširiti na prostor Galeba i Šećerane.
– To će biti veliki korak za Muzej i mi time postajemo veliki muzej. Spremni smo na postavljanje stalnoga postava u kompleksu ”Benčić”. Oba ova objekta zapravo su u muzeološkom smislu sami po sebi muzejski primjerci, odnosno tu su sami objekti ujedno i stalni postavi. Posao oko ovih objekata je vrlo velik, kao uostalom i oko cijeloga projekte Rijeka EPK 2020. Kod ”Benčića”, dok teku radovi, još uvijek otkrivamo nove elemente…Mislim da će ”Šećerana” postati Rijeci ono što je Arena Puli ili Dioklecijanova palača Splitu, rekao je Dubrović, dok je konzervatorica Radić Štivić. dodala kako se stalno otkrivaju neki novi zidni oslici pa se dinamika posla ne može točno predvidjeti.
Boban Štiglić iz riječkog TZ-a naglasila je kako ostvarenjem ovih projekata dobivamo iznimno kvalitetne turističke atrakcije u Rijeci i kako će biti ojačana turistička snaga destinacije. Kazala je kako će napredovati kultura, turizam i ugostiteljstvo, a svakako će biti potrebna mnoga nova radna mjesta.
– Zadovoljni smo što možemo biti dijelom ovog važnog projekta, a veliki je uspjeh bio i dobiti sam projekt, vrijedan oko 70 milijuna kuna. Uključeni su naši centri: Centar za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) i Centar za industrijsku baštinu (CIB). Također u stručnim istraživanjima sudjeluju Građevinski fakultet i Filozofski fakultet, kako bi se u konačnici došlo do najkvalitetnijeg sadržaja, rekla je rektorica Prijić Samaržija.
Moderatorica Kristina Pandža najavila je kako će tijekom ljeta biti održana ljetna škola za 10 volontera, koji će 15-ak dana boraviti u Rijeci i pokušati kroz radionice dati inovativne interpretacije riječke industrijske baštine – Galeba i Šećerane te pozvala volontere da se prijave.
– Zanimljivo je to što je Rijeka, odnosno Hrvatska, u sklopu ovih radionica koje će se provoditi u sklopu ”Europske godine kulturne baštine 2018.”, izabrala upravo urbanu tematiku, dok su se neke zemlje iz susjedstva, primjerice Srbija i Albanija odlučile za stavljanje naglaska na ruralnu baštinu, dodala je rektorica.
Kada bude završen, Galeb će također na oko 1.000 m² ”udomiti” komercijalne sadržaje – ugostiteljske objekte te smještajne kapaciteta za stotinjak ljudi.
