U OKU KAMERE Denis Bonetta održao predavanje o izazovima plovidbe u ekstremnim uvjetima Sjevernog mora @ Lovran

Riječki kapetan Denis Bonetta prvi je zapovjednik koji je samostalno, bez pomoći ruskih nuklearnih ledolomaca, preplovio rutu Arktikom, od Beringova prolaza, do ruske Sabete, na ušću rijeke Ob te od Sabete do Rotterdama, i to u zimskim uvjetima, kada je Arktičko more okovano ledom.

Veliki interes publike

Lovran – Veliki interes publike obilježio je nedavno predavanje o izazovima plovidbe u ekstremnim uvjetima Sjevernog mora koje je održao Denis Bonetta zapovjednik polarnog LNG tankera i ledolomca.

U sklopu izložbe „Hrvati na sjevernom polu“ koja je u organizaciji Lions kluba Quarneroli Lovran postavljena u Gradskoj kuli Lovran do kraja svibnja, Bonetta, zapovjednik polarnog LNG tankera i ledolomca na stalnoj ruti u Sjevernom moru predstavio je svoja iskustva navigacije u ekstremnim uvjetima Sjevernog mora te povukao paralele s ekspedicijom Tegetthoff.

Polarna svjetlost

Bonetta je, prije prvog komercijalnog putovanja, obavio i niz testiranja novog broda u uvjetima zaleđenog mora, čime je, uz još jednog Britanca i jednog Rusa, jedini zapovjednik u svijetu kojemu je ukazano povjerenje za tako zahtjevan zadatak. LNG tankeri ARC 7 je nova klasa brodova, za plovidbu zaleđenim morima, među komercijalnim brodovima. Projektirao ih je finski Akker, izgrađeni su u Južnoj Koreji, a cijena izgradnje iznosi oko 370 milijuna dolara po brodu. Specifični su po tome što mogu ploviti do debljine leda od 2,1 metar, i to tako da do debljine leda od metra i pol plove pramcem naprijed, a preko te debljine plovi se krmom, i tada brod može bez problema razbiti led debeo dva metra.

Primopredaja…

Zbog takvog, dvostrukog, načina plovidbe brod ima dva komandna mosta, jedan koji gleda prema »provi«, kao kod standardnih brodova, i drugi okrenut prema krmi. Sve je na tim brodovima posebno konstruirano, od samog brodskog trupa, preko pogona, životnog prostora za posadu, opreme za prekrcaj tereta, do navigacijske opreme. Projektirani su da sve normalno funkcionira na temperaturama od čak -51 stupanj Celzija. Sama navigacijska oprema također je posebna, jer u arktičkom krugu, ne funkcionira magnetski kompas, zbog toga što se zemljin sjeverni pol i sjeverni magnetski pol ne podudaraju, a ni uobičajeni žiro-kompasi nisu pouzdani, već koristimo poseban kompas bez pokretnih dijelova, s optičkim vlaknima, koji pouzdano pokazuje sjever.

Čest prizor na ledom okovanom Artiku

Brod je, također, opremljen svim potrebnim za ugodan boravak 40 članova posade, pa imaju i zatvoreni grijani bazen i podno grijanje u kabinama. Posada ima i posebnu odjeću za rad na vanjskim prostorima pri ekstremno niskim temperaturama. Kroz svoja iskustva plovidbe na Sjevernom moru pokušao je dočarati teškoće i moguća iskustva s kojima su se mogli susretati sudionici naučno-istraživačke ekspedicije Tegetthoff iz 1872/74. junaci o kojima priča izložba u lovranskoj kuli. Primjerice brod je bio dužine 38,39 m, širine 7,01 m i parni stroj snage 100 KS dok kapetan Bonetta zapovijeda brodom dužine 300 m i širine 50 m, snage brodskog pogona od 45 MW (60.000 KS). Također, velik izazov je i boravak na otvorenom, koji i danas ima svoja ograničenja boravka na otvorenom bez obzira na to što je posada opremljena skafanderima sa šest slojeva za polarne uvijete.

Svoje zadovoljstvo posjetom i prezentacijom kapetana Bonette nije krio ni organizatori Milorad Stanić iz Lions kluba Quarneroli Lovran.

– Lovran je na ovoj prezentaciji zaista bio centar svjetskog pomorstva, a prezentaciju nisu propustili poslušati ni profesori s Pomorskog fakulteta te jedina hrvatska dva člana Kraljevskog pomorskog instituta iz Velike Britanije. Po završetku prezentacije zajednički smo pogledali izložbu „Hrvati na sjevernom polu“ u Kuli, a za naredni tjedan svoj posjet najavila je delegacija iz Dubrovnika, kazao nam je Stanić.

Za kraj istaknimo da je riječki kapetan u svojoj pomorskoj karijeri već postigao gotovo sve – već je desetljećima zapovjednik na uglednoj kompaniji Mitsui, na kojoj je bio izabran i za zapovjednika godine. Za spašavanje ljudskih života na moru dobio je najprestižniju nagradu – Plavu vrpcu Vjesnika. Okitio se svojevremeno i titulom najboljeg pomorskog meteorologa na svijetu, po izboru Britanskog kraljevskog pomorskog meteorološkog ureda, a primio je i Zlatni grb Grada Rijeke…