Uskršnja poruka nadbiskupa Devčića: “U svakom čovjeku gledajmo brata, a ne njegovu rasu i ideologiju”

 – Podjeljenost na rase, nacije i ideologije ne dopušta nam da prepoznamo ono što nam je zajedničko, a zajedničko nam je da nas Isus sve grli i da se iz ljubavi prema nama dao prikovati na križ, dio je uskrsne poruke riječkog nadbiskupa Ivana Devčića

Rijeka – „Isusove raširene ruke i probodeno srce“ naziv je uskrsne poruke riječkog nadbiskup Ivana Devčića predstavljene u ponedjeljak 15. travnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci. Ona je odgovor na situaciju u domovini i svijetu. Isusove raširene ruke simboliziraju njegovu želju da sve zagrli, one koji su protiv njega i one koji su s njime, rekao je nadbiskup Devčić govoreći o svojoj poruci. “Podjeljenost na rase, nacije i ideologije ne dopušta nam da prepoznamo ono što nam je zajedničko, a zajedničko nam je da nas Isus sve grli i da se iz ljubavi prema nama dao prikovati na križ. Toliko nas grli da je dao i srce probosti kako bi nas zagrlio. Papa Franjo neprestano nas na to potiče: da u svakom čovjeku gledamo brata, čovjeka, a ne od kuda dolazi, koje je rase, ideologije. Isus sve voli i to je temeljna poruka kršćanstva.” Na kraju je naglasio važnost zajedništva ljudi u različitosti, ali različitosti koje se prihvaćaju.

Uskrsnu poruku riječkog nadbiskupa predstavio je profesor pastoralne teologije na Teologiji u Rijeci izv. prof. dr. sc. Nikola Vranješ. Nadbiskup detaljno opisuje dramu posljednjih sati Isusova zemaljskog života. Ta agonija našega Spasitelja trajni je podsjetnik na stvarnost križa u vjerničkom života, ali u prvom redu na stvarnost one muke koja je otkupila ljudski rod, rekao je vlč. dr. Vranješ. “To je poruka vjere od koje se u razmišljanju o značenju Kristova uskrsnuća uvijek treba polaziti. Poruka zatim donosi i prikaz ponašanja pojedinih sudionika procesa Kristova razapinjanja, ponašanja dijela naroda, ali i ponašanja najvjernijih učenika i majke koji ostaju pod križem. Naznaka je to različitih mogućih načina odnosa prema Kristu, koja upućuje i na današnje moguće odgovore koje različiti ljudi upućuju na pitanje Boga, ali i na pitanje patnje, pomirenja, oproštenja, u konačnici odgovora na pitanje ljubavi, odgovora najčešće sagledanog u napetosti između sebičnosti i darivanja.”

Posebna nota ove poruke je njezino upućivanje na univerzalnost Kristova oproštenja i molitve upravljene Ocu za sve ljude, pa i za one koji ga neposredno ubijaju, rekao je predstavljač. Ova nota vrlo je važna danas za tolike kršćane koji bi možda na neke druge, ne baš evanđeoske načine, pokušavali odmjeravati svoje ponašanje prema onima koji ne dijele kršćanska uvjerenja i poglede na život. Trajna je to opomena da ljubav uvijek ostaje srž poruke o Bogu objavljenom u Isusu Kristu i da se nju mora zadržati u svim vjerničkim inicijativama ma kako vrijeme i kultura ne pogodovali evanđelju. “Na ovakvo viđenje Krista na križu nastavlja se razmišljanje o potrebi jedinstva i zajedništva između Kristovih učenika. Upravo ta potreba iščitava se iz simbolike Isusovih raširenih ruku na križu koje predstavljaju njegovu namjeru okupljanja svih učenika i svih ljudi u jedinstvu oko njega i s Ocem u Duhu. No, ljudi su onda u doslovnom, a kasnije toliko puta u prenesenom smislu Isusa pribili na križ i kao da su ga onemogućili u toj namjeri. Upravo to se događa svaki put kada ljudi dozvole da podjele, sukobi i neprijateljstva naruše međusobne odnose i zajedništvo na bilo kojoj razini povezanosti.”

Zaključujući vlč. dr. Vranješ je istaknuo da je Uskrs trajni izazov za ljudsku povijest. U ovoj epohi vremena duboko je prožeta nastojanjem da se Krista gurne na sporedne putove života, da se pitanje Boga zanemari, da se na njega ne obazire ili da ga se, u najboljem slučaju, u potpunosti prepusti osobnoj prosudbi pojedinaca i interesnoj procjeni ljudskih skupina. No, Uskrsnuće pokazuje da se Bog u svojoj namjeri ljubavi prema ljudskom rodu nikada ne da pokolebati ljudskom grešnošću ili nesavršenošću. On želi imati udjela u povijesti, želi se aktivno uključivati u naše živote i to jedino s ciljem spasenja i ispunjenja čovjekovog postojanja. U tome pogledu uskrsnuće nije još jedan polovičan ili nedorečen odgovor na glavna pitanja života. Ono nudi cjelovitu, konačni i trajnu perspektivu za svakog čovjeka koji ga prihvaća i koji mu otvara vrata svoga srca i života. Na takvo otvaranje Isusove raširene ruke uvijek će ostati raširene, a njegovo će probodeno srce biti trajno ispunjeno ljubavlju i milosrđem, zaključio je vlč. dr. Vranješ.

Na konferenciji je najavljena 2. Visita Iglesia – Posjet sedam Crkvi, pobožnost koju je pokrenuo sv. Filip Neri u 16. st. Riječ je o hodočašćima sedam bazilika u Rimu koje su simbolizirale 7 postaja muke Isusove od uhićenja, suđenja do raspeća. U svakoj crkvi se čita dio Evanđelja koji govori o tom dijelu muke te slijedi kratka molitva. Iz Rima se pobožnost proširila po cijelome svijetu i na Veliki četvrtak će se održati i u Rijeci. Program počinje u 18:00 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva) na Misi večere Gospodnje koju će predvoditi riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, najavio je povjerenik za mlade vlč. Josip Pende dodajući kako će sama pobožnost početi u 20:00 sati u crkvi Uznesenja BDM u kojoj je prva postaja. Druga postaja je u katedrali sv. Vida, treća u crkvi sv. Romualda i Svih Svetih na Kozali od kuda će se mladi uputiti prema četvrtoj postaji koja će biti u crkvi sv. Jeronima. Hodočastit će se i na Trsat gdje će se moliti peta postaja, a šesta će biti u crkvi sv. Ane na Gornjoj Vežici. Posljednja, sedma postaja bit će u crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa na Donjoj Vežici u kojoj je predviđeni završetak programa ove pobožnosti oko 23:00 sata, najavio je vlč. Pende.

Na kraju konferencije nadbiskup Devčić uputio je uskrsnu čestitku svim vjernima i ljudima dobre volje na hrvatskom i talijanskom jeziku, a osobito radnicima 3. Maja i njihovim obiteljima. Svećenicima je dao preporuku da u Velikom tjednu i uskrsnom vremenu u Molitvi vjernika stave zaziv za radnike i obitelji 3. Maja, kao i da se pomogne na konkretan način o čemu je javnost izvijestio biskupski vikar za pastoral mons. mr. Matija Matičić. Nadbiskup je, uz pomoć nadbiskupijskog Caritasa, potaknuo i župne Caritase na pomoć radnicima i obiteljima 3. Maja. Imamo informacije sa župa da su se neke obitelji javile župnim Caritasima i uz molitvu i konkretnu pomoć vjerujemo da će se uskoro riješiti situacija u našem brodogradilištu na korist radnika i njihovih obitelji kao i nacionalnih interesa, rekao je mons. mr. Matičić.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }