Zadnji je čas za investiranje: Održan Investicijski forum Istre, Primorja i gorske Hrvatske @ Rijeka

Obersnel je istaknuo kako, unatoč mišljenju da u Rijeci vlada letargija, dostupni podaci pokazuju suprotno – u 2016. godini riječki su poduzetnici ostvarili neto dobit od čak 772 milijuna kuna.

Rijeka – Investicijski forum Istre, Primorja i gorske Hrvatske, na kojem se razgovaralo o stvaranju poticajnog investicijskog okruženja održan je danas u Rijeci. Investicijski forum dio je projekta Lider Invest, kojim tjednik Lider treću godinu za redom prepoznaje, bira i nagrađuje najbolje proizvodne investicije u kategorijama velikih, srednjih i malih ulaganja.

Manifestaciju su otvorili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, predsjednik Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić te Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera.

Zahvalivši se Lideru na organizaciji brojnih događanja kojima se potiče poduzetništvo, gradonačelnik Rijeke Obersnel istaknuo je kako, unatoč mišljenju da u Rijeci vlada letargija, dostupni podaci pokazuju suprotno – u 2016. godini riječki su poduzetnici ostvarili neto dobit od čak 772 milijuna kuna. Govoreći o investicijama, gradonačelnik Obersnel je kazao kako će se, uključujući proteklu godinu te sve ugovorene poslove do 2020. godine, na području Rijeke realizirati projekti vrijedni preko 700 milijuna eura, u što se ubrajaju 250 milijuna eura vrijedna ulaganja u riječki prometni pravac, 237 milijuna eura teška je izgradnja nove kanalizacijske mreže u Rijeci i okolici, dok se oko 100 milijuna eura odnosi na privatne investicije. Velik dio investicija odvija se uz pomoć sredstava Europske unije, između ostaloga i kapitalni projekti u okviru Urbane aglomeracije Rijeka, a velika prilika za gospodarstvo je i činjenica da će Rijeka 2020. godine biti Europska prijestolnica kulture.

Posljednji čas za investiranje

Projekt Lider invest – izbor najboljih proizvodnih investicija predstavio je predsjednik stručnog odbora profesor Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dok je glavni urednik Lidera Šajatović istaknuo kako se ovim projektom želi pokazati kako u Hrvatskoj ima malih, srednjih i velikih proizvodnih investicija, koje zapošljavaju i povećavaju hrvatski izvoz.
„U posljednje dvije do tri godine bilo je dosta investicija, posebice u poslovnim zonama. Posljednji je čas za investiranje – kamate su još niske, novaca u bankama još ima dosta, a nova recesija kuca na vrata,“ kazao je Šajatović, naglasivši kako je upravo investiranje najbolji način da se tvrtke pripreme na recesiju.

Zdenko Lucić, ravnatelj AIK-a i član stručnog odbora Lider investa, kazao je kako je Hrvatska uložila dosta napora u poboljšanje investicijske klime, što je rezultiralo i većim interesom investitora za ulaganja, posebice na području ICT-a, proizvodnje strojeva i opreme, auto dijelova te farmaceutske industrije. Naglasio je konkurente prednosti Hrvatske, između ostaloga i mogućnost izdavanja građevinskih dozvola u rekordnom roku od samo 11 dana, što nije slučaj u ostalim zemljama u Europi, ali i pravosuđe kao jednu od glavnih prepreka koja onemogućuje veći broj.

Natječaj za najbolje investicije

Željko Hanzl, viši stručni savjetnik iz Odjela za makroekonomske analize HGK, pobliže je objasnio strukturu BDP-a Hrvatske s naglaskom na značaj investicija, a Ariana Vela, direktorica tvrtke EU projekti, otkrila je koje su mogućnosti privlačenja sredstava iz fondova EU za pokretanje investicija. U sklopu Investicijskog foruma održan je i okrugli stol na temu „Stvaranje pozitivnog investicijskog okružja u Istri, Primorju i Gorskoj Hrvatskoj“, u kojem su sudjelovali Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave Brodogradilišta Viktor Lenac, Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda za Primorje i Gorski kotar u HBOR-u, Ernest Cukrov, direktor Riječke razvojne agencije Porin i Vedran Kružić, Smart Cities Expert u Hrvatskom Telekomu.

Natječaj za nominaciju investicija u sklopu projekta Lider invest otvoren je 15. ožujka i traje do 15. rujna 2018. Na natječaj se mogu nominirati investicije čija je proizvodnja počela u razdoblju od 1. siječnja 2015. godine do 1. siječnja 2018. godine. Kriteriji za odabir su, primjerice, udio izvoza, udio domaćih proizvoda u proizvodnji, broj novootvorenih radnih mjesta te procjena stupanja dodane vrijednosti.