Županijska skupština odbila zatvaranje Marišćine, ostavljen rok do kraja godine za otklanjanje smrada
Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša kazala je kako bi u slučaju zatvaranja Marišćine Europskoj uniji trebalo vratiti ukupno 70 milijuna eura uloženih ne samo u Marišćinu, već i Kaštjun u Istri i druge povezane projekte.
Rijeka – Marišćina ipak ostaje otvorena – zaključak je s današnje sjednice Županijske skupštine na kojoj je većina predvođena SDP-om odbila prijedlog Mosta, koji su podržali i aktivisti Kriznog eko-stožera Marišćina, za zatvarenjem Županijskog centra za gospodarenje otpadom na Viškovu.
– Svjedoci smo kako je tijekom 2018. godine na Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina došlo do pojave ozbiljnih tehnoloških, ekoloških i konceptualnih problema koji su rezultirali opravdanim i kontinuiranim protestima mještana koji žive u sjevernim dijelovima Općine Viškovo. Vraćanje ustavom zajamčene kvaliteta života mještanima Viškova i sprječavanje ugroze njihovog zdravlja mora biti primarni cilj vijećnika Primorsko goranske županije i to se ovim zaključkom želi postići, naveli su Mostovi vijećnici, koji su kazali kako su tri nezavisna revizora u proteklih pet godina ukazali na čitav niz problema koji do danas nisu riješeni.
U zaključku su vijećnici Mosta tražili zaustavljanje rada postrojenja na Marišćini sve dok se ne sklopi trajni ugovor s oporabiteljem gorive komponente otpada (RDF-a) i zabrana daljnjeg preuzimanja otpada, kao i smjenu direktora Josipa Dedića, odnosno Uprave Ekoplusa jer nisu savjesno odradili svoj posao i na vrijeme, svim dostupnim mjerama, spriječili stvaranje smrada i time ugrozili zdravlje mještana Viškova.
– Posljednjih 6 godina nemogućih uvjeta života na sjevernim područjima Općine Viškovo je nedvosmisleno je pokazalo da je lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom na Marišćini potpuno neprikladna za takav centar. Daljnje ignoriranje činjenice da centar u značajnoj mjeri utječe na normalan život mještana, dovest će do još veće eskalacije problema, kazali su Mostovci.
Međutim, Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša kazala je kako bi u slučaju zatvaranja Marišćine Europskoj uniji trebalo vratiti ukupno 70 milijuna eura uloženih ne samo u Marišćinu, već i Kaštjun u Istri i druge povezane projekte.
Umjesto zatvaranja Marišćine, većina je podržala prijedloge župana Zlatka Komadine, kojim se upravi Ekoplusa ostavlja vrijeme do kraja godine za rješavanje problema smrada, a u suprotnom će Dedić sam odstupiti sa svoje pozicije. Zatražen je i nadzor Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša, ali i pomoć nadležnog ministarstva prilikom plasmana goriva koje se na Marišćini proizvodi iz otpada.
Županijska skupština raspravljala je i o 3. maju, a župan Zlatko Komadina i istaknuo kako je 3. maj napušten, čak ni uprava više ne dolazi na posao.
– Važno je poslati poruku da 3. maj nije sam, istaknuo je župan te dodao da krajem idućeg mjeseca ističe 120 dana kada po zakonu kreće stečaj. Također, naglasio je da su predloženi zaključci koje traže predstavnici Kriznog stožera za 3. maj u potpunosti opravdani. Članovima Županijske skupštine obratili su se i predstavnici Kriznog stožera, Štrajkaškog, Sindikalnog odbora 3. maja te rukovoditelja brodogradilišta „3. maj“ i poručili da žele i znaju raditi te apelirali da se njihovi zaključci prihvate.
Definirana su četiri zaključka odnosno zahtjeva: hitna smjena Nadzornog odbora 3. maja te imenovanje novog Nadzornog odbora, hitna smjena direktora Maksimilijana Percana te imenovanje izvanredne krizne uprave, vraćanje svih službi natrag u riječko brodogradilište, uključujući i tvornicu motora i dizalica te sudjelovanje u izradi Programa restrukturiranja Uljanika d.d.
U ime HGK – Gospodarske komore Rijeka, potpredsjednik Zlatko Mičetić izvijestio je o zaključcima HGK kojima se predlažu određeni modeli restrukturiranja odnosno djelovanja, a koji su dogovoreni na sastanku 2. listopada sa svim dionicima krize u brodogradnji. Župan je zaključio točku i istaknuo da je ova točka zapravo apel onima koji mogu i trebaju odlučiti i onima koji imaju financijska sredstva za djelovanje.
Zaključci o 3. maju usvojeni su jednoglasno, s 34 glasa za, kao i zaključci HGK o modelima iz kojih stoji Gospodarsko vijeće HGK.
