Rijeka – U prvim danima 2022. moraju se raspisati novi natječaji za izbor svih 300 direktora turističkih zajednica u Hrvatskoj, uključujući i direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića. Postupak raspisivanja natječaja može trajati do lipnja 2022. godine.

Naime, ova procedura proizlazi iz Zakona o turističkim zajednicama koji je na snazi još od 2019. godine, ali čije odredbe o izboru i mandatu direktora TZ-ova na snagu stupaju u siječnju.

Zanimljiva je i procedura provođenja Zakona. Naime, nakon što direktori TZ-ova sami sebi daju otkaz, mogu se prijaviti na novi natječaj za istu funkciju. Novi direktori bit će manje zaštićenim Zakonom o turističkim zajednicama. Prema pisanju medija, novim direktorima značajno se mijenja radni status – umjesto ugovora na neodređeno, kojeg svi sada imaju, ugovor će sklapati na određeno, odnosno na četiri godine trajanja mandata.

Dokument s tumačenjem Zakona, Ministarstvo turizma uputilo je u sve turističke zajednice. Navodno, TZ-ovi ovakvu proceduru nisu očekivali. Prema pisanju pojedinih medija, ovakvo tumačenje Zakona unijelo je štoviše pomutnju, ali i nezadovoljstvo u sustav turističkih zajednica.

Jedna od posebno spornih novosti jest i ona da će direktori moći biti osobe bez iskustva rada u turizmu. Uz formalno obrazovanje, kriteriji za novog direktora su znanje jednog stranog jezika, za regionalne direktore i HTZ poznavanje još jednog, te znanje rada na računalu.

To su danas osnove pismenosti, a ne posebne vještine, poručuju iz TZ-ova, pa im nije jasno da na tako važne pozicije u turizmu mogu doći ljudi koji nemaju veze s turizmom.

Sporno je također da Zakon ne razrađuje proceduru reizbora direktora, pa tu ostaje još nekih nejasnoća.

U Ministarstvu turizma u ovome ne vide ništa sporno niti novo. Promjene će rad turističkih zajednica uskladiti sa Zakonom, kao što su dosad trebale uskladiti i svoje akte i ustrojstvo.

Kako god bilo, ostaje za vidjeti tko će na razini primorsko-goranskog sustava turističkih zajednica ostati na direktorskoj funkciji.

Kastav – Riječka Zimska liga u trčanju Igor Malešević u svom 4. kolu stigla je u grad Kastav. Na startu se okupilo 85 natjecatelja iz raznih riječkih sportskih i rekreacijskih klubova, kao i brojni amateri.

Kastav se ponovno pokazao odličnim domaćinom, a TK Rival organizatorom utrke.

Kastavska staza dobro je poznata sudionicima Zimske lige. Ima svoj start i cilj kod Lože, a okret kod Zvirića. Sa svojih šest kilometara dužine i nekoliko uspona predstavlja izazov za trkače, posebno one koji nisu navikli na makadamske utrke. Najbrži je bio Alen Matovina koji je utrku završio za 20 minuta i 47 sekunda.

No, neovisno o trkačkim afinitetima i spremi, svi sudionici mogli su uživati u Zimskoj ligi. Kastavski epizoda imala je svoj predblagdanski ugođaj. Fritule i kuhano vino pokazali su se kao odlična okrjepa nakon kratkih, ali brzih šest kastavskih kilometara.

Riječka Zimska Liga U Trčanju ‘Igor Malešević’ Stigla U Kastav

Kastav – Makadam koji povezuje Kastav i Brezu kultna je staza za sve zaljubljenike u Kastavsku šumu. Šetača, trkača, biciklista, ali i jahača konja uvijek je ima tamo, posebno za vrijeme sunčanih dana. Još ako se lijepo vrijeme poklopi s vikendom, makadam za Brezu postaje tijesan za sve zaljubljenike u prirodu.

No, što se događa izvan glave šetnice Kastavske šume malo tko zna. David Marot je jedan od onih koji Kastavsku šumu ima u malom prstu, kao i sve sporedne, stare i zaboravljene puteve i putiće. Radi se o velikom zaljubljeniku u trčanje, a posebno u trčanje Kastavskom šumom. Svoje poznavanje svih dijelova šume, Marot želi podijeliti sa svima onima koji u šumi traže odmak od svakodnevice, neovisno o tome jesu li trkači, šetači, biciklisti…

S tom namjerom David Marot osmislio je trail utrku Tri kastavska vrha koja je svoju svojevrsnu pretpremijeru imala ove subote. Oko 40 trkača okupilo se na upoznavanju s ovom idejom koja je prvenstveno edukativno-sportskog karaktera, ali ima i promidžbeni potencijal za Kastav, kao i Kastavsku šumu.

Marotov trail povezuje Mačkov vrh, Stanić i Majevi vrh. Do njih se dolazi stazama i putićima koji su manje poznati ili posve nepoznati široj javnosti.

Ovi kastavski vrhovi nisu osobito visoki, ali su ipak posebno zbog toga što pružaju jedinstven pogled na sve četiri strane svijet. Sve se vidi kao na dlanu, Grobničke alpe, Krčki most, Cres, Kvarnerski zaljev, Učka, Ćićarija, slovenski vrhovi.

Dio Marotovog traila Tri kastavska vrha bio je donedavno nedostupan zbog zapuštenosti staza kojima se ljudi danas slabo koriste. Jedan od takvih dijelova je sjeverna staza koja ide za Majevi vrh koju je David Marot raskrčio. Jednako tako, očišćen je i južni puteljak za Stanić.

“Želja je da se ljudima pokaže da Kastavska šuma nije samo onaj put za Brezu. Šuma krije puno više od toga. Trail Tri Kastavska vrha ide uz nekadašnju Rapalsku granicu koja je razdvajala Italiju i staru Jugoslaviju”, kazao je okupljenim trkačima Marot.

Svoju premijeru trail utrka Tri kastavska vrha trebala bi imati već iduće godine. Na stazi dugoj oko 24 kilometara i s oko 700 metara nadmorske visine, David Marot želi okupiti trkače, da im pokaže i neko drugo, manje poznato lice Kastavske šume. Ideja je da ovo trail događanje bude organizirano na visokoj, najvišoj razini pa je potrebno još neko vrijeme da steknu svi preduvjeti, pa da utrka dobije i svoj službeni datum.

Marotova Tri Kastavska Vrha – Trail Utrka Kojom Se žele Otkriti Sve Ljepote Kastavske šume

Rijeka – U program jesenske sheme Hrvatske televizije uvrštena je i kostimirana komedija Mrkomir Prvi čije prikazivanje počinje u nedjelju, 19. prosinca u 20.10 na Prvom programu HTV-a. Serija ima 13 nastavaka, a ono što je nama čini zanimljivom i bližom jest činjenica da je dobrim dijelom snimana na Frankopanskom kaštelu Grada Grobnika.

Naime, ovog proljeća na Grobniku se okupila se jaka glumačka ekipa predvođena Goranom Navojcem, Ecijom Ojdanić, Ozrenom Grabarićem, Mirnom Mihelčić, Paškom Vukasovićem, Rokom Sikavica i Marinkom Prga i drugima. Kako je bilo tijekom snimanja epizoda na Grobniku, za Torpedo. Media otkrio je glavni glumac Goran Navojec koji u seriji tumači ulogu Kneza Mrkomira.

Samo ime govori da je Mrkomir jedan osebujan knez. To je mrk vladar koji teško odolijeva intrigama na svom dvoru, ali se u njima ne snalazi najbolje, pa često ispadne naivan. Nije baš vičan diplomaciji, praznovjeran i, kako se radi o vladaru starog kova, navikao je da stvari rješava mačem”, kaže nam Navojec o liku kojeg tumači.

Pojašnjava da rulja na setu nije njemu, tj. knezu Mrkomiru vikala lopove, lopove, lopove…

“Rulja zna da uvijek ima mjesta u tamnicama vladara, ali su možda vikali ljudima koji se bave javnom nabavom zbog toga što su umočili ruke u pekmez. No, da, scene svakako korespondiraju s današnjim vremenom i mislim da će biti vrlo zanimljivo pratiti reakcije domaćih političara”, kaže nam Navojec koji ističe da će oni domaći političari koji služe narodu biti zadovoljni serijom.

Oni drugi možda i neće.

Inače, radnja ove humoristične serije koja je rađena prema seriji Crna Guja BBC-a prati izmišljene likove iz hrvatske srednjovjekovne povijesti i glavnog lika Kneza Mrkomira čiji je cilj postati hrvatski kralj.

Jesu li pohlepa, korupcija, političke smicalice i varke, borba za prevlast, ljubomora, licemjerje nestali tijekom vjekova ili su samo promijenili predznak? Nakon što pogledate nove epizode, prosudite sami!

Rijeka – Usvojen je proračun Grada Rijeke za 2022. godinu koji iznosi oko 1,2 milijarda kuna. Proračun je podržan s 18 glasova koalicije SDP-a, zatim PGS-a, Akcije mladih, Unije Kvarnera i Možemo! Protiv su bili vijećnici HDZ-a, Mosta i NL Davora Štimca.

Gradonačelnik Filipović prihvatio je brojne amandmane vijećnika PGS-a, Akcije mladih, Možemo! i Unije Kvarnera koji su tako postali sastavnim dijelom proračuna. Tijekom duge proračunske rasprave stizale su brojne kritike na prijedlog proračuna gradonačelnika Marka Filipovića. Naglašavalo se da proračun nije razvojni i da nije dovoljno usmjeren na lokalno gospodarstvo. Zamjerena su velika izdavanja za gradsku kulturu i nedostatak novca za zelene politike.

“Vidim da je dominirala tema poduzetništva. No, ako je Maersk potpisao koncesiju za Zagrebačku obalu i najavio otvaranje 200-tinjak novih radnih mjesta , onda govorimo o pozitivnom iskoraku. Ako je Lürssen potpisao koncesiju za marinu u Porto Barošu, koja bi trebala biti gotovo do 2025. godine, a time se otvara veliki broj novih radnih mjesta, onda mislim da je i to korak u dobrom smjeru. Ako kroz ITU mehanizam možemo osigurati dodatan novac također smatram da je to korak u dobrom smjeru, kao i sve ono što čini lučka uprava ulažući u svoj infrastrukturu. Novac iz proračuna ne mora nužno preko odjela za poduzetništvo, u obliku potpora i subvencija, biti usmjeren na poduzetništvo. Pa svaka investicija u našem gradu je poduzetnička. Izvest će je naime neki poduzetnik koji će na tom poslu nešto zaraditi”, odgovorio je Filipović na brojne kritike iz Mosta, HDZ-a i NL Davora Štimca da u gradskom proračunu nema novca za poduzetništvo.

Filipović je podsjetio na to da se proračunom ispunjavaju predizborna obećanja, uključujući i ono o smanjenju gradskog prireza na 10 posto. Ističe da proračun ostaje socijalno osjetljiv, nastavljaju se ulaganja u Art kvart Benčić, a nastavljaju se i brojne infrastrukturne investicije, uključujući u poslovnu zonu Bodulovo.

Usvojen Proračun Grada Rijeke: Gradonačelnik Filipović Usvojio Brojne Amandmane Vijećnika

Rijeka – Parkiranje u širem centru Rijeke problem je o kojem se često govori, spominju se razna rješenja, ali još uvijek nema realizacija. Parkirna problematika bila je tema i aktualnog sata zadnje sjednice Gradskog vijeća, pa je gradonačelnik Marko Filipović najavio da bi se na Potoku trebala graditi velika garaža. No, kad – nije poznato.

“GUP i DPU predviđaju izgradnju garaže većih kapaciteta na Potoku, iza područja koje je u vlasništvu HEP-a, a za koju čiju će izgradnju trebati privatni kapital. Održan je sastanak s direktorom HEP-a Komenom koji je načelno spreman staviti u funkciju tu lokaciju”, kazao je gradonačelnik Filipović tijekom aktualnog sata.

Naime, na problem parkiranja u sklopu Benčića ukazala je vijećnica Možemo! Iva Davorija koja podsjeća na činjenicu da je nekoć na toj lokaciji bilo 300, a sada samo 60 parkirnih mjesta. Stoga, Davoriju zanima kako će se nadomjestiti 300 parkirnih mjesta koja su prije postojala, a sada građanima fale.

“Tamo je nekada bila tvornica, zatim privremeno parkiralište. Danas je to umjesto tvornice Art kvart sa zelenom površinom koje nam nedostaje. U tom smislu je i parkiralište bilo privremeno”, navodi Filipović.

No, isto tako je činjenica da slobodnog mjesta u sklopu novog parkirališta Benčića ima, unatoč malom kapacitetu. Sat je 6 kuna i gotovo se uvijek može pronaći slobodni parking.

Posve drugačija situacija je na Potoku, gdje mjesta najčešće nema. Razlog tomu je i Klinički bolnički centar, pa se Filipovićeva najava o privatnoj investiciji u garažu većeg kapaciteta nameće kao rješenje za parkirnu problematiku u ovom dijelu grada.

Osim toga, iduće godine bi trebala krenuti realizacija projekta Zapadna Žabica, što uključuje i garažu od najmanje 700 parkirnih mjesta.

“Za sada je naš izbor ili zelena površina ili više parkinga. Promišljamo o parkingu, imamo iskazani interes privatnih investitora za izgradnju dviju garaža u užem centru grada. Za to je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose te pripremiti plansku dokumentaciju. Izgradnja najmanje dvije podzemne garaže u centru grada bi trebala smanjiti pritisak na nedostatak parkinga”, navodi Filipović.

Rijeka – Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović predložio je Vijeću gradski proračun za 2022. godinu. Proračunom se planira završetak brojnih infrastrukturnih projekata, očuvanje postojećih socijalnih i komunalnih standarda, više novca za jačanje lokalnog poduzetništava, popravljanje demografske slike Rijeke, itd.

Kako se navodi u prijedlogu, ukupni rashodi i izdaci iznose 1.202.700.000 kuna (1.180.200.000 kuna 2021. godina). Prihodi i primici planirani su u većim iznosima od planiranih rashoda i izdataka te za 2022. iznose 1.227.753.157 kuna (1.210.161.834 kuna 2021. godina).

Inače, i u dvije projekcijske godine proračuna (2023. i 2024.) govori se o višku prihoda nad rashodima, i to u iznosu od 28,0 do 45,0 milijuna kuna. Višak novca bit će usmjeren za pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja.

Predlagatelj proračuna očekuje rast gradskih poreznih prihoda, i to na osnovu onoga što se događalo u 2021. Naime, prihodi od poreza planirani su za 2022. u iznosu od 364.060.000 kuna (331.770.000 za 2021. godinu). I u sljedećim godinama projekcije poreznih prihoda govore o rastu: u 2023. godini bit će 366,6 milijuna kuna, a u 2024. 369,7 milijuna.

Najveći dio ovog gradskog prihoda odnosi se na porez i prirez na dohodak. Naime, planira se da će u 2022. godini iz toga izvora stići 331.000.000 kuna u gradsku blagajnu. Također, očekuje se blagi rast prihoda od poreza i prireza tijekom 2023. i 2024.

Prihodi od poreza na promet nekretnina planirani su za 2022. godinu u iznosu od 30.000.000 kuna te s blagim rastom u 2023. i 2024. godini, s obzirom na to da se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu nekretnina.

Prihodi od gradskih poreza se u 2022. godini planiraju u iznosu od 3.060.000 kuna te u približnim iznosima u idućim godinama. Odnose se na prihode od poreza na kuće za odmor i poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića.

“Treba napomenuti da je ugostiteljstvo djelatnost koja je izrazito pogođena epidemiološkim mjerama, što se odražava na smanjeni promet u ugostiteljstvu i manje prihode od poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića”, pojašnjava se u prijedlogu proračuna.

Povoljnije proračunske razdoblje za Rijeku, gradonačelnik Filipović i gradske službe temelje na tome da su se ekonomske okolnosti u 2021. poboljšale, iako pandemija traje.

“Prema dostupnim makroekonomskim projekcijama, u predstojećem srednjoročnom razdoblju se i nadalje očekuju povoljna ekonomska kretanja. Planiranju proračuna se pristupilo s oprezom, imajući na umu da su najavljene povoljne makroekonomske prognoze i nadalje izložene snažnim rizicima te se proračun za 2022. planira s blagim rastom u odnosu na Proračun za 2021. godinu”, kaže se u prijedlogu gradskog proračuna.

Također se podsjeća na to je cilj Grada Rijeke doprinijeti poreznom rasterećenju građana. Konačni cilj je stopa od 10 posto u 2025. godini.

Proračun 2022. obilježava opredjeljenje Grada da zadrži kontinuitet dostignutih standarda te uvođenje novih projekata i poboljšanja u raznim područjima djelovanja Grada. Proračunom se planiraju velike investicije i projekti iz različitih područja djelokruga rada Grada, od kojih su neki pred završetkom, a neki u početnoj fazi.

“Velik broj projekata se sufinancira iz europskih sredstava te se i nadalje planira intenzivno pripremati projekte s kojima se može aplicirati na natječaje za europska sredstva, s obzirom na dosadašnju uspješnost Grada u realizaciji velikog broja projekata koji se na taj način sufinanciraju”, kaže se u prijedlogu.

Ulaganja u izgradnju cesta i javnih površina, pri čemu je najveća investicija u uređenje javnih površina i izgradnju pripadajuće infrastrukture unutar bivšeg kompleksa Benčić, čiji završetak se planira u 2022. Kontinuitet ulaganja i u sva druga područja komunalnog standarda, što obuhvaća kontinuitet ulaganja u održavanje komunalne infrastrukture, provođenje programa poticane društvene stanogradnje (POS), ulaganja u izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukturu s naglaskom u 2022. godini na završetak projekta izgradnje sortirnice na lokaciji Mihačeva draga, koji se sufinancira europskim sredstvima.

Navode se i ulaganja u poduzetničku infrastrukturu kroz više projekata. To su projekt Poslovna zona Bodulovo i projekt Energana – start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju. Kontinuirano povećanje subvencija poduzetnicima kroz sve tri godine 2022.-2024.

Kontinuitet i stalno uvođenje poboljšanja u provođenju programa u funkciji odgoja i obrazovanja po kojima je Grad prepoznatljiv. To su stipendije, sufinanciranje privatnih vrtića, građanski odgoj, rinkluzija, podrška logopedskom centru i studiju logopedije, povećanje kapaciteta dječjih vrtića, odnosno stvaranje preduvjeta za otvaranje novih odgojno-obrazovnih skupina s najvećim naglaskom na jasličke skupine.

U fokusu proračuna je i kontinuitet visokih izdvajanja za socijalni program i ostale programe u zdravstvu te uvođenje novih oblika pomoći i projekata. Od 2022. se izdvajaju dvostruko veća sredstva za novorođenu djecu i Grad počinje sufinancirati obrte za čuvanje djece te će Grad sufinancirati uređenje laboratorijskog prostora studijskog programa farmacije na Sveučilištu Rijeka.

Gradsko vijeće Rijeke o prijedlogu proračuna odlučit će 14. prosinca.

Rijeka – Na Gradskom vijeću prihvaćen je prijedlog pripajanja Rijeka prometa trgovačkom društvu Rijeka plus. Odluka o pripajanju usvojena je sa 16 glasova za SDP-a, HDZ-a, SDSS-a i IDS-a, 10 protiv (PGS, Nezavisna lista Davora Štimca, Možemo!, Akcija mladih i Unija Kvarnera), te 3 suzdržana (Most i HSU). Dvoje vijećnika nije pristupilo glasovanju.

Kao razlog pripajanja navedeni su optimizacija poslovanja i preklapanje djelatnosti.

Među onima koji su bili protiv prijedloga pripajanja i to su dobro objasnili, bila je PGS-ova Tea Mičić Badurina koja je tijekom Vijeća naglasila da se vijećnike nije uspjelo uvjeriti u ispravnost ove poslovne odluke. Kaže da se jedno uspješno poduzeće pripaja drugom, manje uspješnom.

Vijećnica pojašnjava da se jedna firma s dugogodišnjim i dobro posloženim poslovanjem, Rijeka promet, pripaja drugoj gradskoj firmi, Rijeka plus, čije je pak poslovanje na granici rentabilnosti, a bavi se uslužnom djelatnošću, tj. naplatom parkiranja u Rijeci, gradskim tržnicama, itd. u svrhu stjecanja dobiti.

“Dvojbeno je kako će Rijeka plus obavljati novu zadaću, s obzirom na to da uprava od 2015. godine, kad je reorganiziran riječki komunalni sustav, do danas nije ostvarila većinu postavljenih ciljeva. Poslovni sustavi također se ne pokazale učinkovitima, odnosno firma nije ostvarila visoke profite sukladno najavama, čak ni održavanje gradskih autobusa nije bilo uspješno”, poručila je PGS-ova vijećnica koja nadalje ističe da Vijeću nije predstavljena ni neka studija iz koje je razvidno da će pripajanje Rijeka Prometa Rijeka plusu donijeti određene benefite.

“Izrečene su samo fraze racionalnost, optimizacija i transparentnost poslovanja”, smatra Mičić Badurina čiji PGS mnogi smatraju produženom rukom SDP-a Vijećnica je i na društvenim mrežama nastavila kritizirati ovu odluku:

“Samo ću reći, nešto veliko se iza brda valja kad je dotle došlo. Gotovo ganutljivo svjedočanstvo”, napisala je Mičić Badurina.

Nebojša Zelič iz Možemo također je vrlo oštro kritizirao ovu odluku, istaknuvši da se već godinama spajanjima i pripajanjima raznih gradskih društava, umjesto reorganizacije sustava provodi kaos.

Vijećnik Akcije mladih Vivoda apelirao je pak na kolege vijećnike da koriste ispravnu terminologiju – da se ne radi o spajanju dvaju poduzeća, već o pripajanju. Naime, pripajanje i spajanje društava nema istu pravnu težinu.

“Da se radi o spajanju, imali bismo pravni element za smjenu direktora Rijeka plusa i raspisivanja natječaja. No, kako se radi o pripajanju, tu mogućnost nemamo. Očito je pripajanje napravljeno s tom namjerom”, poručio je Vivoda.

Vijećnik Akcije Mladih Bojan Kurelić također smatra da je glasovima SDP-a i HDZ-a spašena “fotelja ili bolje rečeno guzica aktualnog direktora Rijeka plusa Željka Smojvera koji će ostati na funkciji direktora novonastalog trgovačkog društva i to bez raspisivanja javnog natječaja za to radno mjesto”.

Rijeka – Gradsko vijeće Grada Rijeke većinom glasova podržalo je prijedlog gradonačelnika Marka Filipovića da se gradski prirez s 15 posto smanji na 14. Za smanjenje prireza su 24 vijećnika, četvero je suzdržanih, a dvoje protiv.

Za manji prirez bile su sve stranke bliske SDP-u. No, SDP-ov prijedlog podržao je i HDZ, dok su se Mostovci podijelili – Saša Milaković je bio suzdržan, a Petra Mandić za. Suzdržani su također bili nezavisni vijećnici Iva Rinčić i Maša Magzan, kao i Marin Račić iz Centra.

Protiv su bili jedino vijećnici Možemo.

Zanimljivo, burna rasprava oko smanjenja prireza vodila se između nominalno dvije lijeve političke opcije – Možemo i SDP-a.

Vijećnici Možemo Iva Davorija i Nebojša Zelič ostali su kod svojih stavova da ova mjera nije ni razvojna ni socijalna. Odnosno, da građanima neće donijeti bolji život, a s druge strane može negativno utjecati na kvalitetu komunalnih usluga u Rijeci.

Možemo smatra da će ovu mjeru osjetiti samo oni s vrlo visokim primanjima, a socijaldemokratska vlast bi trebala uvjeriti građanke i građane da više vrijedi četiri milijuna kuna u javnim uslugama, nego sedam kuna mjesečno u osobnom novčaniku.

Inače, smanjenje prireza predstavlja prvi korak u ostvarenju konačnog predizbornog cilja – smanjenja stope prireza porezu na dohodak na 10 posto, i to od 1. siječnja 2025. godine.

Zaposlena osoba s prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 9.671 kuna, što je primjer prosječne mjesečne bruto plaće za lipanj 2021. godine, zbog smanjenja stope prireza porezu na dohodak na 14 posto u 2022. godini na godišnjoj razini imat će veću neto plaću za 89,70 kuna.

Kad se stopa prireza porezu na dohodak smanji na 10 posto, neto plaća će se na godišnjoj razini povećati za 448,40 kuna.

Gradsko Vijeće Izglasalo Smanjenje Prireza Na 14 Posto – Vijećnici Možemo Jedini Protiv

Rijeka – Novi predsjednik SDP-a Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović zahvalio se članstvu na ukazanom povjerenju i najavio promjene.

Izborno mjesto u Rijeci… Prema prvim informacijama potpredsjednici su Matej Mostarac, Sandra Krpan i Mirela Ahmetović, dok će predsjedništvo činiti Ivana Cvitan Polić, Fernando Kirigin, Toni Štimac, Dino Manestar, Marinko Žic, Walter Volk i Romana Jerković. za konačne rezultate treba se pričekati 48 sati zbor žalbenih rokova s obzirom na to da su nisu velike razlike među kandidatima.

“Dobio sam glasove i veliko povjerenje članica i članova SDP-a i na tome sam jako zahvalan. Čestitam ovim putem kolegi Brautu na vrlo lijepom rezultatu i želim mu puno uspjeha na poslu zamjenika župana”, poručio je Lukanović koji ističe da se od njega, kao i na svim dosadašnjim poslovima do sada, može očekivati ozbiljan angažman i jasnu viziju.

“Tražit ću od kolegica i kolega sinergiju, graditi slogu i zajedništvo i biti otvoren za nove ideje i nove ljude koji će donijeti zajednici novu vrijednost… Dobivam na stotine poruka s čestitkom i s podrškom i to s raznih strana i od raznih ljudi i to je jasan znak da sam na dobrom putu! “Najavio sam sa svojim timom promjenu i ona će se dogoditi!Hvala Vam svima”, poručio je novi predsjednik SDP-a PGŽ-a.

Protukandidat Vojko Braut čestitao je Ivici Lukanović na izboru.

Zlatko Komadina i Vojko Braut

“Želim mu svu sreću u budućem radu. Zahvaljujem se svim članicama i članovima SDP-a na podršci, nadam se da Vas nisam razočarao.Posebno sam ponosan što smo unatoč trudu nekih čija imena više nisu vrijedna spomena ostvarili premoćnu pobjedu u Rijeci. Hvala svima koji su svoje vrijeme i entuzijazam uložili u ovu kampanju, hvala Dejanu što me trpio i hvala Mario Kružić i Marko Mataja-Mafrici, sjajni ste drugovi i prijatelji. I za kraj, hvala Zlatko Komadina na podršci, idemo dalje. Nema predaje”, poručio je Braut.