Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Bajkovita večer francuske glazbe u HNK Ivana pl. Zajca
Fauré je glazbu učio kod Camille Saint-Saënsa, čija glasovita Druga simfonija potom slijedi na programu koncerta francuske glazbe. -Skladba je to velikih razmjera s mnogo inovativnih ideja u obliku i strukturi. Protkana kontrastom, u njoj se izmijenjuju dramatične, brze i olujne dionice s onim posve nježnim i tihim. Četvrti, završni stavak, rondo, temelji se pak na plesnoj melodiji punoj energije, ističu iz Zajca.
Rijeka - Koncertna sezona u HNK Ivana pl. Zajca nastavlja se u subotu, 20. veljače 2021. simfonijskim koncertom „Fauré, Saint-Saëns, Ravel“. Pred članove Riječkog simfonijskog orkestra ponovno će stati, prvi put ove sezone, počasni gost dirigent Ville Matvejeff, te će pod njegovim vodstvom izvesti program s nekim od najljepših stranica francuske klasične glazbe, djela trojice glasovitih francuskih skladatelja.
-Program će otvoriti suita "Pelléas et Mélisande" Gabriela Fauréa, jednog od najistaknutijih francuskih skladatelja svoje generacije čiji je glazbeni stil utjecao na mnoge skladatelje 20. stoljeća. "Pelléas et Mélisande" originalno je napisana 1898. godine kao scenska glazba za uprizorenje istoimene drame Mauricea Maeterlincka, tragčne priče o zabranjenoj ljubavi, u Londonu. Tek nakon premijere i niza izvedbi, preradio ju je u orkestralnu suitu. I to prvo kao trostavačnu, a potom, nakon što joj je dodao danas najpoznatiju Sicilienne, četvrostavačnu koja je u tom obliku prvi put izvedena 1912. godine, najavljuju iz HNK.
Fauré je glazbu učio kod Camille Saint-Saënsa, čija glasovita Druga simfonija potom slijedi na programu koncerta francuske glazbe. -Skladba je to velikih razmjera s mnogo inovativnih ideja u obliku i strukturi. Protkana kontrastom, u njoj se izmijenjuju dramatične, brze i olujne dionice s onim posve nježnim i tihim. Četvrti, završni stavak, rondo, temelji se pak na plesnoj melodiji punoj energije, ističu iz Zajca.
Koncert će zaključiti „Moja majka Guska” Mauricea Ravela, napisana prvo za klavir četveroručno, a kasnije orkestrirana za balet. Čarobnu fantaziju koja se temelji na nekoliko poznatih bajki, a čiji naziv potječe od istoimene zbirke bajki Charlesa Perraulta, Ravel je, prema vlastitim riječima, pisao s namjerom da „probudi poeziju djtinjstva“. Završni dio „Čarobni vrt“ očaravajući je sažetak osjećaja tajnovitosti, čarolije i fantazije koji prožimaju čitavo djelo. -Karakterističnih ljupkih melodija i harmonija te specifične, bajkovite atmosfere, čije orkestralne boje čarobno svjetlucaju u prozračnoj lakoći, djelo je doživjelo veliki uspjeh, a i danas je podjednako popularno, zaključuju organizatori.
U nastvaku pogledajte i najavu dirigenta Villea Matvejeffa.
https://www.youtube.com/watch?v=WIJSnGiIagA&feature=youtu.be