Dekanica PAR-a Gordana Nikolić: Stručni studiji pružaju znanja i vještine za uključivanje na tržište rada

Dekanica PAR-a Gordana Nikolić: Stručni studiji pružaju znanja i vještine za uključivanje na tržište rada

Izvor fotografije: PAR

Zvanja koje studenti stječu su identična, možemo pričati samo o različitim kompetencijama. Nakon završenog preddiplomskog studija ekonomije, na primjer, na sveučilištu student postaje prvostupnik ekonomije (bacc. oec.) što je upravo ista titula koju po završetku preddiplomskog studija stječe student Visoke poslovne škole PAR.

Rijeka – U medijima zadnjih dana često slušamo o sveučilišnim i stručnim studijima. Nedavno smo mogli čitati intervju s prorektorom Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio zašto smatra da stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima, dok je predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola u razgovoru za drugu tiskovinu odgovorio da stručni i sveučilišni studiji nisu identični, ali su jednako vrijedni.

Tim povodom odlučili smo potražiti pojašnjenje cijele situacije i o toj temi razgovarati s doc.dr.sc. Gordanom Nikolić, potpredsjednicom Vijeća veleučilišta i visokih škola, te ujedno i dekanicom Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke.

Slažete li se s izjavom kolege Damira Juge da stručne i sveučilišne studije uopće nije potrebno izjednačavati jer oni nisu identični, ali su jednako vrijedn?

Stručni i sveučilišni studiji na nivou preddiplomskih studija vezani su uz razinu 6 Europskog kvalifikacijskog okvira te identični ako pričamo o razinama. Zvanja koje studenti stječu su identična, možemo pričati samo o različitim kompetencijama. Nakon završenog preddiplomskog studija ekonomije, na primjer, na sveučilištu student postaje prvostupnik ekonomije (bacc. oec.) što je upravo ista titula koju po završetku preddiplomskog studija stječe student Visoke poslovne škole PAR.

Diplomski stručni studiji su na razini 7 Europskog kvalifikacijskog okvira što znači da ukoliko netko nakon stručnog studija želi krenuti u daljnju akademsku karijeru, može nastaviti svoju karijeru na poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Upravo je Bolonjski proces pružio mogućnost tzv. vertikala u visokom obrazovanju koje pružaju veću širinu i mogućnosti pojedincima.

Koja je osnovna razlika između sveučilišnih i stručnih studija?

 Na sveučilištima će vas osposobiti prvenstveno za poslove u znanosti i visokom obrazovanju te poslovnom svijetu i društvu općenito, stručni studij će vam pružiti primjerenu razinu znanja i vještina za obavljanje stručnih zanimanja i neposredno uključivanje na tržište rada. Vjerojatno ste čuli da se koristi termin dualni oblik studiranja. To znači da osim teorije studenti imaju i praksu u čemu sudjeluju istaknuti stručnjaci iz pojedinih sektora, a studenti imaju mogućnost obavljati praksu u renomiranim tvrtkama. Cilj stručne prakse je naučiti studente primjenjivati stečena znanja, steći radno iskustvo prije izlaska na tržište rada, obrazovati se kroz iskustvo iz poslovnog svijeta odnosno izravan rad, steći vještine i znanja koja su tražena u realnom sektoru za samostalno obavljanje poslova u tvrtkama te preuzimanje odgovornih funkcija.

Čini mi se da vlada mišljenje da se sveučilišni studiji izvode na javnim sveučilištima, a stručni studiji na privatnim veleučilištima i visokim školama. Je li to uistinu tako?

Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj provodi se kroz binarni sustav obrazovanja odnosno dijeli se na sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studiji provode se isključivo na sveučilištima dok se stručni studiji izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Treba skrenuti pozornost da i javna sveučilišta u Hrvatskoj uz sveučilišne izvode i poneke stručne studije. Kao što je istaknuo i kolega Jugo neke sastavnice sveučilišta znatno povećavaju upisne kvote na svojim stručnim studijima. Veleučilišta i visoke škole mogu biti javne ili privatne. Među 40-tak veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj koji provode stručne studije razmjeran je broj privatnih i javnih. Dakle, stručni studiji nisu nešto što „pripada“ samo „privatnim fakultetima“ , razlika je jedino što privatna visoka učilišta se ne financiraju iz proračuna već isključivo vlastitim sredstvima.

Kakve su povratne informacije koje Vi dobivate od svojih studenata odnosno alumnija koji su završili Visoku poslovnu školu PAR? Naime, PAR je još uvijek jedina privatna visokoobrazovna institucija u Primorsko-goranskoj županiji.

Brojke govore da je zapošljivosti naših studenata nakon završenog studija oko 85%. Prednost studiranja kod nas je rad u manjim grupama te aktivna interakcija studenata i profesora. Mentorski pristup profesora i osoblja prema studentima je nešto što se pokazalo dobrim te na što smo iznimno ponosni. Osim maturanata koji se odlučuju za nastavak obrazovanja kod nas, imamo i studente aktivne sportaše. Sportaši su prepoznali potrebu za obrazovanjem kako bi im bilo omogućeno lakše zaposlenje ili pokretanje vlastitog poslovanja nakon sportske karijere, a mi se organizacijom prilagođavamo njihovim sportskim obvezama i čestim putovanjima. Nerijetko se za PAR odlučuju i ljudi srednjih godina koji do sada nisu imali mogućnosti studirati, a budući da se kod nas osim redovnog odvija i izvanredni studij, lakše je uskladiti studiranje na PAR-u s poslovnim obavezama.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!