Enes Quien u najavi izložbe riječkih HDLU-ovaca: Doživljaj života i svijeta se mijenja
„U ozračju izolacije i samoće“, skupna izložba iz ciklusa „Kritičar bira“, bit će održana u Galeriji Juraj Klović, ali tek kad COVID-virus to “dopusti”.
Rijeka – Čim se za to stvore epidemiološki uvjeti, u Galeriji Juraj Klović bit će otvorena skupna izložba članova HDLU-a Rijeka iz ciklusa “Kritičar bira”, autora Enesa Quiena. U izložbi nazvanoj “U ozračju izolacije i samoće” sudjeluju umjetnici: Sandra Ban, Ivana Butković, Maja Franković, Hari Ivančić, Melinda Kostelac, Jani Branko Kukurin, Ivica Nikolac, Bruno Paladin, Georgette Yvette Ponté, Dajana Radoš, Vedran Ružić, Melita Sorola Staničić,Dijana Sokolić, Darija Stipanić, Damir Šegota, Celestina Vičević, Kristijan Vučković i Istog Žorž.
– Nekima poput autora ovoga teksta, nametnuta izolacija i samoća odgovaraju, međutim, mnogima ne. I inače smatram da je umjetničko djelovanje kao i intelektualni rad privilegija, i da je za tu privilegiju, samoća nužan uvjet. Dapače, saturnska melankolija i gigantska samoća postaju dio pojedinca, baš kao što su saturnski melankolici i gigantski usamljenici bili Jacopo Pontormo, Michelangelo Buonarotti i/ili Francesco Borromini, da navedemo samo najveće genije povijesti umjetnosti, koji, da nisu bili takvi, vjerojatno ne bi stvorili svoje grandiozne umjetničke opuse, piše autor izložbe Enes Quien. Autorovo objašnjenje izložbe prenosimo u cijelosti:
– Samoća i izolacija mogu biti plodotvorne, ali većini ljudi ne, pa nužna zatvorenost, izolacija i samoća izazivaju duševnu, psihološku i emotivnu krizu. Kriza nužno stvara određeni psihički pritisak na svakoga pojedinca, neki lakše, a neki teže podnose izolaciju i samoću, i gotovo potpuno zamiranje života na koji smo navikli. Paradigma uvriježenog socijalnog življenja nestala je. Nema sjedenja u kafićima i uz čuvenu ”kavu”, druženja, ćaskanja i opuštanja. Kafić i famozna ”kava” simbol je ritualnog svakodnevnog života svakog Hrvata, kao i odlasci na grupna skupljanja, na primjer u restorane, kino, na kazališne predstave, koncerte, na otvorenja izložbi, itd. I teretane su bile zatvorene, a mnogim ljudima je i tjelovježba u teretanama bila dio svakodnevnice. Psihičko stanje i pojedinaca i društva u cjelini čak i mentalni sklop, radikalno se mijenja. Doživljaj života i svijeta se mijenja. Uvijek, u svim razdobljima ljudske povijesti čovječanstvo je doživljavalo takva i još puno gora, dramatičnija i tragičnija stanja.
Naša generacija stanovništva za sada jedine nam planetice, doživljava ovu krizu kakva već jest i svi znamo koja je, što prouzrokuje i koje su posljedice uzroka. Poljuljan je naš unutarnji duhovni svijet, tjeskoba i depresija ušuljale su se tiho u mnoge ljude. Važna je reakcija umjetnika na vrijeme u kojemu žive. Svako razdoblje imalo je svoje krize. Umjetnici su uvijek reagirali na krizu. Dapače, mijenjala se umjetnost kako je nastupio krizni povijesni trenutak. Prisjetimo se: manirizam je nastao 1520. godine nakon reformacije i u doba ideoloških borbi i ratova protestanata i katolika. Umjetnost se bitno mijenjala u doba revolucija, Francuske Revolucije i Ruske, odnosno Sovjetske Revolucije. Krize prije, uoči, za vrijeme i nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću, iznjedrile su ekspresionizam, dadaizam i futurizam… i njihove derivate u suvremenoj umjetnosti, konceptualnu umjetnost, body-art, minimalizam, land-art, i mnoge druge umjetničke prakse. Umjetnost se rapidno mijenja, stilovi i pravci se sukcesivno i simultano izmjenjuju. Umjetnici reagiraju, ne mogu mijenjati svijet ali mogu na njega reagirati. Čini se da su najkriznije razdoblje prva desetljeća i prva polovica svakoga stoljeća. Povijest to bjelodano pokazuje.
Umjetnici članovi riječkoga HDLU-a u kojemu su mnogi sjajni i vrhunski umjetnici reagirali su odlično na zadanu temu ”U ozračju izolacije i samoće”, prepoznavši činjenicu da nema aktualnije neuralgične točke krize našega doba, nema gorljivije teme današnjice. Prijavilo se na izbor 43 umjetnika od kojih je trebalo izabrati 10 za izlaganje. Znajući da imam posla s odličnim umjetnicima, teško je bilo izabrati točno deset i dovesti gosta iz Zagreba. Svi pristigli radovi izrazi su krajnje profiliranih umjetničkih osobnosti. Odlučio sam ne držati se striktno aksioma o deset izabranih umjetnika, već sam proširio i izabrao gotovo dvostruko od tog zadanog broja, vodeći se savješću i svojim kriterijima. Izabrani su svi koji izravno radovima pogađaju temu, ali i neke radove koje držim kvalitetnim makar se izravno ne drže teme, ali neizravno, u nekom simboličnom smislu da, završio je Quien.
