FOTO Povjesnica iz Domovinskog rata: OPERACIJA “GUSAR” MASLENICA 1993.

Piše: Damir Batistić

FOTO Povjesnica iz Domovinskog rata: OPERACIJA “GUSAR” MASLENICA 1993.

Maslenica 1993., Starigrad -Paklenica Pripadnici SJP AJKULA

U izvedbi operacije”GUSAR”, bile su angažirane sve grane oružanih snaga i specijalne postrojbe MUP-a, među kojima i SJP “Ajkula” Rijeka.

Karta oslobođenog područja u operaciji Gusar – Maslenica 1993.

Rijeka – Operacija iz Domovinskog rata “GUSAR”, poznatija kao operacija “Maslenica” započela je 22. siječnja. i službeno je okončana 27. siječnja 1993. godine. Nakon toga, uslijedile su još teže borbe, jer je neprijatelj pokrenuo veliki protunapad i situacija je još neko vrijeme bila prilično neizvjesna.

Pobunjenim Srbima naknadno su dolazile pomagati najbolje ratne postrojbe, ne samo s teritorija tzv. Republike Srpske Krajine, nego i brojne druge, redom iskusne ratne postrojbe.

Zarobljena vojna sredstva neprijatelja, u operaciji GUSAR – Maslenica 1993.:
• dva tenka T-55,
• dva OTM-a M 60,
• dvije H 105 mm,
• tri MB 120 mm,
• osam MB 82 mm,
• deset MB 60 mm,
• jedanaest NST 82 mm,
• POLO 9K11 sa šesnaest raketa,
• dvije stotine i četrdeset “Zolja” RBR 64 mm,
• PZS 12,7 mm “BROWING”,
• dva PZT 20/3 mm i 20/1 mm,
• kamion pun “Osa” i mina za MB 82 mm,
• kamion pun različitog streljiva,
• inženjerijski pribor i alat,
• streljivo raznog kalibra oko 12000 komada,
• dva terenska vozila
• i ostala razna vojna oprema

U izvedbi operacije”GUSAR”, bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a (uz ostale i SJP “Ajkula” Rijeka) dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Zadaća oružanih snaga bila je osloboditi zadarsko zaleđe i grad Zadar od neposrednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske; trebalo je osloboditi zračnu luku Zemunik, te zauzeti ključne objekte na Velebitu koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima.

Bitku za zadarsko zaleđe i planinu Velebit možemo smatrati prekretnicom u Domovinskom ratu, i to ne samo zbog toga što je pobunjenim Srbima nanesen veliki poraz. U toj su bitki po prvi puta korištena sva tri roda Hrvatskih oružanih snaga (pješaštvo, mornarica i zrakoplovstvo).

Potpuno neplanirano – nakon što su Srbi detonirali eksploziv postavljen pod branu, u očitoj namjeri da izazovu poplavu u dolini Cetine. Odmah iza operacije Maslenica na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruća čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske koja je rušenjem brane na Peručkom jezeru planirala izazvati razaranje velikih razmjera.

Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novskom ždrilu koji je koncem srpnja 1993. pušten u promet, čime je ponovno kopneno povezana Sjeverna i Južna Hrvatska, a kojim se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!