Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Goran Trbuljak u MMSU Rijeka predstavlja se izložbom 'nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika'

Izložba naslovljena po Trbuljakovom radu, „nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika“, predstavit će ga kroz radove na papiru – rečenice od jednog retka koje često funkcioniraju kao aforizmi, a pratit će ju i predavanja, filmski program te radionice.

Rijeka - U sklopu programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u petak, 22. veljače otvara veliku izložbu cijenjenog konceptualnog umjetnika, fotografa, filmaša i dizajnera Gorana Trbuljaka.

Ovaj je „pionir hrvatske konceptualne umjetnosti“ od svojih početaka iz kraja 60-ih do danas izlagao na dvjestotinjak selektiranih skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, njegovi se radovi nalaze u mnogim muzejskim i privatnim kolekcijama, no riječka ga publika još nije imala priliku sustavno upoznati.

Izložba naslovljena po Trbuljakovom radu, „nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika“, predstavit će ga kroz radove na papiru – rečenice od jednog retka koje često funkcioniraju kao aforizmi, a pratit će ju i predavanja, filmski program te radionice.

Izložba „nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika“ neće se voditi kronologijom umjetnikovog djelovanja, već će se njome pokušati definirati glavni elementi njegove umjetničke prakse, s fokusom na dva aspekta rada: na umjetnikovo korištenje jezika, ispitivanje primijenjenog medija i metode umjetničkog istraživanja, te na evoluciju njegovih umjetničkih koncepata i sadržaja.

Poseban će naglasak pritom biti na radovima Ovojeizam (1970. – 1981.) koji još nikada nisu bili u cjelini izloženi a koji suptilno razotkrivaju njegovu kontekstualnu umjetničku praksu.

Jednostavne rečenice od jednog retka, otipkane na pisaćem stroju na dnu vertikalno položenog papira A4 formata, Trbuljak je počeo pisati oko 1971. godine. Njihova je prvotna funkcija bila što jednostavnije, i bez nekog osobnog iskaza, opisati fotografiju smještenu iznad, medij u kojem se autor prvotno izražavao (maturirao je na Odjelu za fotografiju u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu a kasnije diplomirao na Odjelu za grafičke umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti).

Rečenice koje nastaju kao samostalna djela uglavnom problematiziraju percepciju gledanja ili umjetnost samu, u čemu je sadržan važan angažirani aspekt Trbuljakove prakse. Njima naime eksplicitno izražava svoje stavove, posredovane specifičnim jezičnim formulacijama, koji su posljedica dosljedne analize (i kritike) društva i svijeta umjetnosti ali i samorefleksije i samokritike.

Za razumijevanje sveobuhvatnosti ovog autora važno je naglasiti da je studirao grafiku i slikarstvo (na Ecole Nationaleu Superieur des Beaux Arts u Parizu) a kasnije i kameru na Akademiji dramskih umjetnosti. Tako mnogi njegov rad poznaju kroz medij filma - snimio je 25 igranih filmova među kojima i Izgubljeni zavičaj Ante Babaje, Ritam zločina Zorana Tadića ili Sokol ga nije volio Branka Schmidta - a režirao je i brojne animirane i dokumentarne filmove. Radio je i kao grafički dizajner, za Polet, Novine Galerije SC, Gordogan ili Svijet, te dizajnirao brojne plakate, filmske špice, kataloge izložbi...

Izložbu u riječkom MMSU-u u suradnji s Muzejom postavlja cijenjeni slovenski kustos s riječkom adresom Tevž Logar, ujedno i urednik monografije Gorana Trbuljaka izdane u 2018. godini. Logar u svojoj karijeri zbraja umjetničko vođenje ljubljanske Galerije Škuc, predavački rad na Akademiji za vizuelnu umjetnost (AVA) u Ljubljani ili suradništvu s Galerijom Gregor Podnar u Berlinu. Kurirao je niz važnih grupnih i samostalnih izložbi, uključujući projekt Jasmine Cibic za slovenski paviljon na 55. Biennalu u Veneciji. Suosnivač je Fondacije Ulay u Amsterdamu, a 2014. nominiran je za nagradu ICI Independent Vision Curatorial Award u New Yorku.