Grad na Galebu očekuje minus od 40 tisuća kuna godišnje, druge procjene – minus od 9 milijuna kuna
Oba izračuna čine se nevjerojatnima – teško je očekivati da će Galeb u par godina stvoriti veći minus nego što iznosi trošak njegove obnove, jednako kao što je teško očekivati da će brod-muzej praktički raditi s „pozitivnom nulom“.
Rijeka – Kakvi će biti financijski efekti – ne računajući trošak obnove broda Galeb – nakon što on profunkcionira kao dio Muzeja grada Rijeke? Prema studiji isplativosti čije je dijelove u materijalima za jučerašnju sjednicu Gradskog vijeća predstavio gradonačelnik Vojko Obersnel, očekuje se da će Galeb ostvarivati 2.613.943 kuna godišnjih prihoda te 2.655.299 kuna rashoda. Prema toj procjeni, godišnji minus broda-muzeja bio bi oko 40 tisuća kuna, no benefiti za gradsko gospodarstvo (zajedno s palačom Šećerane) bili bi daleko veći: od povećanja broja noćenja za 15.000 godišnje do pedesetak novozaposlenih osoba.
– Studija ima 120 stranica i bez nje niti ne bi mogli dobiti sredstva iz europskih fondova. Iz studije proizlaze operativni troškovi Palače i Galeba. Dok se na prethodnoj sjednici se baratalo sa cifrom od 10 milijuna kuna potrebnih za održavanje, studija pokazuje da su troškovi bitno manji – oko 2,6 milijuna za Galeb i 2,8 milijuna kuna za Palaču. I u jednom i u drugom slučaju, operativni troškovi se pokrivaju iz prihoda kroz najam prostora, koncesiju, prihod od prodanih ulaznica, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Potpuno drugačiju viziju prihoda i rashoda predstavila je jučer udruga Primorski Hrvat, iz koje su istaknuli kako je njihov član Robert Orlović „uz suradnju nekolicine stručnjaka izradio tablicu koja pokazuje projekciju rashoda i prihoda vezanih uz Galeb“. Prema toj procjeni, prihodi bi bili veći za oko milijun kuna, ali bi i troškovi iznosili visokih 12,5 milijuna kuna, što bi na kraju godine značilo minus od oko 9 milijuna kuna.
Takav rezultat ipak je teško nazvati realnim, no vijećnici su na jučerašnjoj sjednici iznijeli i brojne primjedbe na izračun u Studiji isplativosti, potkrijepljene argumentima. Vijećnik Tihomir Čordašev (Akcija mladih) ocijenio je kako su brojke iz studije nerealne, pogotovo kada se usporede troškovi funkcioniranja drugih ustanova u kulturi. Istaknuo je kako se primjerice, za 16 zaposlenih u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti izdvaja 2,2 milijuna kuna na godišnjoj razini, dok studija procjenjuje da će plaće za 14 zaposlenih na brodu Galeb stajati 1,3 milijuna kuna. Istaknuo je kako MMSU sa 64 tisuće posjetitelja ima 800 tisuća kuna prihoda od prodaje ulaznica, Muzej grada Rijeke 132 tisuće kuna s 78 tisuća posjetitelja, dok studija procjenjuje kako će brod Galeb s 32 tisuće posjetitelja uprihodovati 1,6 milijuna kuna. Ujedno je naglasio kako treba reći kako bez kredita troškovi iznose 40 milijuna kuna, no s kreditom koji će se vraćati slijedećih deset godina treba izdvojiti 60 milijuna kuna.
Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) istaknuo je kako će, prema njegovim saznanjima, operativni troškovi te otplata kredita godišnje stajati 18 milijuna kuna, dodavši kako je u trenutku kad se Grad Rijeka nalazi u dugu, podizanje još jednog kredita utopija. Istaknuo je kako HDZ i dalje stoj pri ranije iznesenom stavu kako je ovo kreditno zaduženje štetno za Grad i građane te da Palaču Šećerane i brod Galeb nikad nije ni trebalo spajati u isti EU projekt.
Nezavisni vijećnik Marinko Koljanin istaknuo je kako, prema informacijama s kojima raspolaže, operativni troškovi za održavanje Galeba iznose oko 5 milijuna kuna, za što smatra da je previše, jer bi to značilo da će se kroz deset godina samo na održavanje broda izdvojiti 50 milijuna kuna, koliko stoji i sama obnova Galeba.
Gradonačelnik Obersnel odgovarajući vijećnicima kazao kako se u svim raspravama spominje Galeb, dok o Palači Šećerane nitko ne želi govoriti, iako je to jedan od kapitalnih projekta industrijske baštine, ne samo Rijeke već i Hrvatske te je proglašena jednom od najljepših baroknih palača.
– Radovi u Palači Šećerane su već daleko odmakli, ne možemo prekinuti ugovor s izvođačem, jer bi onda morali plaćati penale, a ono što nam preostaje je da osiguramo sredstva za njezin završetak. U slučaju neizglasavanja kredita to će proračun koštati preko 40 milijuna kuna, jer ćemo morati vratiti oko 16 milijuna kuna iz EU fondova, a ostatak nam treba da dovršimo Palaču Šećerane. Lijepo je što se vijećnica Mandić brine o korekcijama, ali nedostaje pitanje kolika će biti korekcija zbog odustajanja od projekta i povrata cijelog novca, kazao je gradonačelnik Obersnel, dodavši na kraju kako je za službenike Europske unije i nadležnog Ministarstva prilikom procjene apliciranog projekta, studija izvodljivosti bila prihvatljiva, dok za dio vijećnika nije.
