Grad Rijeka povećao cenzuse prihoda za utvrđivanje uvjeta o korištenju socijalne pomoći

– Nastojimo pružiti socijalnu zaštitu građanima koliko smo to maksimalno u mogućnosti. Uvijek je to daleko više od standarda i onog što propisuju zakoni, pratimo ono što se događa s primanjima naših građana i uređujemo program prema utvrđenom, rekao je Obersnel

Rijeka – Na 59. kolegiju gradonačelnika donijet je niz akata u području socijalne skrbi koji među ostalim donose i povećanje cenzusa prihoda za utvrđivanje uvjeta korištenja socijalne pomoći.

Gradonačelnik Vojko Obersnel usvojio je Informaciju o provedbi mjera iz Odluke o socijalnoj skrbi Grada Rijeke u 2019. godini, prema kojoj je Grad Rijeka za zaštitu socijalno ugroženih građana izdvojio 20.5 milijuna kuna. Pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković navela je kako se gradski socijalni program temelji i modificira prema istraživanjima Državnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a govore kako stopa rizika od siromaštva na razini Jadranske Hrvatske iznosi 18.4% (udio osoba koje imaju dohodak ispod praga siromaštva), pri čemu su posebno ranjive kategorije osoba starijih od 65 godina, samaca i žena.

Grad Rijeka za korisnike državnog prava na zajamčenu minimalnu naknadu osigurava naknadu troškova stanovanja (najamnina, komunalna naknada, električna energija, plin, centralno grijanje, drva, voda i odvodnja i odvoz smeća) i pravo na besplatnu prehranu u pučkoj kuhinji, što su mjere kojima su u 2019. obuhvaćena 772 korisnika (samačka ili višečlana kućanstva), dok se kroz riječki nadstandard, za istu skupinu građana osiguravaju socijalna prava poput javnog gradskog prijevoza, marende i produženog boravka u osnovnim školama, boravak djece u jaslicama i vrtiću, različite vrste jednokratnih naknada u posebnim životnim situacijama te određene zdravstvene usluge.

Grad Rijeka osigurava i socijalna prava skupinama građana koji ne ulaze u zakonski minimum, pri čemu je ovakav oblik pomoći u protekloj godini ostvarilo 6251 osoba i kućanstava. Čak 89% korisnika socijalnih mjera Grada Rijeke ne ulazi u zakonski minimum, već ulaze u nadstandard, što Rijeku, prema riječima gradonačelnika, čini prepoznatljivom u Hrvatskoj.

– Nastojimo pružiti socijalnu zaštitu građanima koliko smo to maksimalno u mogućnosti. Uvijek je to daleko više od standarda i onog što propisuju zakoni, pratimo ono što se događa s primanjima naših građana i uređujemo program prema utvrđenom, rekao je Obersnel.

Najveći broj korisnika u kategoriji nadstandarda ostvario je pravo na podmirenje troškova javnog gradskog prijevoza, vode i odvodnje, odvoza komunalnog otpada, marende u OŠ te boravka u jaslicama/vrtiću.

Kada je riječ o ukupnoj statistici, broj pojedinačnih ostvarenih socijalnih prava, u odnosu na 2018. godinu smanjen je za oko 8%, broj korisnika manji je za oko 8%, dok su ukupna utrošena sredstva za socijalne mjere posljedično smanjena u odnosu na prethodnu godinu za oko 7%. Pročelnica Mušković navela je kako ovi pokazatelji nisu rezultat smanjenja dostupnih proračunskih sredstava, već drugih faktora koje treba tek ustanoviti.

Izmijenjena je Odluka o socijalnoj skrbi u dijelu koji se odnosi na cenzus prihoda ispod kojeg korisnici ostvaruju socijalna prava. Kriterij prema uvjetu prihoda povećan je za 25%, pa će tako u 2020. godini prava na socijalnu skrb ostvarivati samci s mjesečnim prihodima do 2.875 kuna, dvočlano kućanstvo s prihodima do 3.625 kuna, tročlano kućanstvo do 4.875 kuna, četveročlano kućanstvo do 6.250,00 kuna, a za svakog se dodatnog člana cenzus prihoda povećava za 875,00 kuna.

Povećan je cenzus i za umirovljenike koji sada moraju ostvarivati mirovine manje od 1700 kuna mjesečno za ostvarivanje prava socijalne skrbi. Također, izmijenjeni su kriteriji za ostvarivanje prava novčane pomoći za umirovljenike, pa se sada umjesto dosadašnje kategorizacije prema prihodima mirovine, korisnici razvrstavaju prema broju članova kućanstava.

Grad Rijeka će u 2020. godini financirati projekte i programe u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi iznad državnog standarda s 2.4 milijuna kuna. Ovi programi uključuju dugogodišnja partnerstva Grada Rijeke s vanjskim institucijama kao što su Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, KBC Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sv. Ana – Caritasov dom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, Dnevni centar „Slava Raškaj“, Dom za odrasle osobe Turnić, Ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mile Batinić, dr. med., Dom za starije osobe „Kantrida“ i Hospicij „Marije K. Kozulić“. Pročelnica Mušković posebno je izdvojila program Doma zdravlja koji provodi savjetovanja za prehranu dojenčadi za kojeg će biti izdvojeno 300 tisuća kuna iz gradskog proračuna. Cilj programa je promovirati dojenje s nastojanjem da bar 90% majki redovito doji dijete do napunjenog 4. mjeseca njegova života.

Nastavlja se financiranje tečaja za pripreme trudnica pri riječkom KBC-u za kojeg Grad Rijeka izdvaja 50 tisuća kuna, a kojeg je u protekloj godini pohodilo 750 osoba, kao i 165 tisuća kuna za šest klubova Doma za starije osobe “Kantrida”, koji okupljaju gotovo 2 tisuće ljudi. Za pružanje usluga Pomoći u kući Doma „Kantrida“ bit će izdvojeno 650 tisuća kuna, dok će redovna aktivnost riječkog Hospicija biti financirana s 200 tisuća kuna.

Na kolegiju je prihvaćen i Prijedlog zaključka o financiranju projekata/programa Gradskog društva Crvenog križa Rijeka u 2020. godini kojim će Grad uložiti 2.8 milijuna kuna, od čega se 2.5 milijuna kuna odnosi na rad pučke kuhinje. Prihvaćen je i Prijedlog zaključka o sufinanciranju posebnih dežurstava primarne zdravstvene zaštite pedijatara koncesionara, prema kojem je Grad osigurao 30 tisuća kuna za dežurstva pedijatara u dežurnoj ambulanti u Cambierijevoj 7 u vremenu od 8 do 15 sati, povrh perioda od 15 do 20 sati kojeg su koncesionari ugovorili s HZZO-om.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!