Gradonačelnik Filipović na okruglom stolu o digitalnom i transparentnom

Na konferenciji 48 sati koja u organizaciji Lidera i Udruge gradova od jučer traje u Puli danas je održan Okrugli stol: Digitalno i transparentno, na kojem je sudjelovao i riječki gradonačelnik Marko Filipović

Pula – Na okruglom stolu kojeg je moderirao Goran Litvan, izvršni urednik tjednika Lider sudjelovali su Mato Franković, Grad Dubrovnik, Dario Hrebak, Grad Bjelovar, Marko Filipović, Grad Rijeka, Marko Ignjatović, Libusoft Cicom, Hrvoje Sagrak, Infodom te Anita Lacmanović, SAP.

Učesnici okruglog stola trebali su dati svoje viđenje što je zapravo digitalizacija, pri čemu su predstavnici jedinica lokalne samouprave trebali pojasniti što za njihov grad znači digitalizacija i gdje su je dosad proveli, odnosno koje slijedeće korake namjeravaju poduzeti.

Gradonačelnik Marko Filipović je pojasnio kako je digitalizacija, kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave, usko vezana uz uredsko poslovanje i težnju da se čim veći broj akata zamijeni elektroničkim dokumentima te ih se učini dostupnima te ujedno i prilika za optimizaciju poslovnih procesa. Vjerujem da izazov leži u digitalnoj transformaciji. Cjelokupno poslovanje riječke gradske uprave već se dugi niz godina temelji na primjeni digitalnih tehnologija. Od 2005. godine koristimo napredni elektronički potpis u sklopu sustava elektroničkog uredskog poslovanja koji je implementiran u sve odjele gradske uprave. Pročelnici elektronički potpisuju akte, ja potpisujem Odluke. Nažalost, šira primjena u komunikaciji s vanjskim sudionicima je izostala, no vjerujem da će se i to promijeniti. Drugo važno područje digitalizacije su proračunsko planiranje i financijsko-računovodstveni poslovi. Tu smo napravili značajne iskorake. Upravljanje proračunom provodimo putem jedinstvenog sustava Gradske riznice, jedinstvenog softvera putem kojeg svih 83 korisnika podnose svoje prijedloge planova i prate realizaciju, što je daleko učinkovitiji nego prije. U korištenju je i e-račun. Prostornim podacima upravljamo putem geo-informacijskog sustava. Na žalost, pojedini informatički podsustavi su zastarjeli pa ih je nužno osvježiti. U planu za 2022. je nabava novog sustava za potrebe podrške poslovnim procesima sustava socijalne skrbi te nabava sustava za e-Nabavu kojim planiramo digitalizirati procese za nabave ispod zakonom definiranog praga koji se trenutno provode objavom na gradskom portalu, ali se zaprimaju u papirnatom obliku. Ponuditeljima ćemo omogućiti da ih podnose elektroničkim putem, na siguran način, što će dodatno doprinijeti transparentnosti procesa. U mandatnom razdoblju želio bih transparentno prikazati javnosti rad komunalnih i trgovačkih društava na način kako je učinjeno za gradski proračun.

Nadam se da će za gradove i općine postojati značajne mogućnosti za financiranje digitalnih projekata iz EU sredstava u budućem financijskom razdoblju. Želja nam je uvesti sustav navođenja vozača do slobodnog mjesta za parkiranje kakav su već uveli neki od gradova u RH, uvesti sustav daljinskog očitanja za sve mjerne uređaje (vodomjere i plinomjere) i kante za smeće na području grada Rijeke, osuvremeniti sustav upravljanja prometom kako bi dali veći prioritet vozilu javnog prijevoza u odnosu na redovni promet te javnu rasvjetu učiniti još učinkovitijom uvođenjem pametnog sustava za upravljanje osvjetljenjem. Sve navedeno, u ovom trenutku, nije moguće jer nemamo osigurano financiranje.

Gradonačelnik Filipović je govorio o tome kako su gradski autobusi već sada opremljeni GPS lokatorima radi nadzora koji se vrši iz prometnog centra. Kroz projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ koji je financiran iz fondova EU kroz ITU mehanizma Urbane aglomeracije Rijeka, nabavlja se sustav najave dolaska autobusa na stajalište te web i mobilnih aplikacija. Ovaj projekt je nadogradnja postojećeg sustava praćenja kretanja vozila i sustava e-ticketinga.

Isto tako, po uzoru na mnoge gradove u Europi i Grad Rijeka objedinio je usluge koje pružaju komunalna i trgovačka društva te ustanove Grada kroz projekt Gradske kartice te ih omogućio svojim građanima na korištenje. Projektom Gradske kartice Rijeka City card korisnicima je pojednostavljeno korištenje gradskih usluga, povećana je učinkovitost komunalnih i trgovačkih društava i ustanova Grada Rijeke, a Gradu Rijeci omogućeno je efikasnije praćenje i pružanje javnih usluga.

Sam projekt Gradske kartice obuhvaća ustanove i društva u vlasništvu i suvlasništvu Grada, s tim da je projekt prvo započeo s implementacijom e-ticketing sustava u KD Autotrolej tijekom 2012. godine.
Ideja projekta je jedna kartica za sve potrebe svojih građana, za više različitih usluga: vožnju autobusima Autotroleja, parkiranje na parkiralištima Rijeka plusa, posuđivanje knjiga u Gradskoj knjižnici.

Sustavno ulažemo u informatičku i elektroničku infrastrukturu, ali i u stručne kadrove koji od njoj vode brigu. Trenutna su ulaganja na razini 1,5% ukupnog proračuna koji uključuje sve gradske odjele i sve proračunske korisnike. U ovom trenutku se 55% posto sredstava ulaže u plaće vlastitih zaposlenika, a 45% je trošak vanjskih usluga. Sve upućuje na to da će se udio „outsourcinga“ povećavati jer plaće koje se kroz sustav gradske uprave mogu ponuditi stručnom osoblju nisu konkurentne plaćama u privatnom sektoru. IT EU projekti sveli su se uglavnom na istraživačko-razvojne projekte ili manje projekte usmjere k samoj implementaciji poput projekta uvođenja e-računa. Rijeci bi samo za zadržavanje postojećeg nivoa digitalizacije trebao barem 50%-70% veći IT proračun. Uz to, ponovno ističem potrebu ulaganja u kibernetičku sigurnost, otpornost sustava na ugroze, koja je do sada bila jako zanemarivana. Nažalost, veći IT proračun neće biti moguć ako se bude oslanjao samo na izvorne gradske prihode. Digitalno je ono što se podrazumijeva i ono što od nas očekuju građani, pogotovu generacije koje dolaze. EU je već definirao takvo usmjerenje, a Rijeka će ga u okvirima mogućnosti slijediti, rekao je Filipović.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }