Groblje Kozala zadnje je počivalište brojnih znamenitih imena: Grad Rijeka daje novac za sanaciju ruiniranih grobnica
Posebnost ovog groblja je i tome da je Rijeka jedan od prvih europskih gradova koji je djelatnost groblja odvojio od crkve i dao toj djelatnosti komunalni značaj. Groblje Kozala taj status ima od 1872. godine, odmah nakon Pariza, Londona, Beča i Budimpešte.
Rijeka – Ako vam je možda promaknula vijest, skrećemo pozornost na to da je Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke odlučio iz spomeničke rente sufinancirati obnovu i sanaciju grobnih mjesta na Kozali i Trsatu.
Međutim, treba voditi računa o tome da je novac namijenjen isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara koja se nalaze na području kulturno povijesnih cjelina groblja Kozala i Trsat, odnosno za djelomičnu ili cjelovitu sanaciju i obnovu grobnog mjesta.
S obzirom na to da se radi o sveobuhvatnoj proceduri, preporučljivo je potražiti više informacija kod Komunalnog društva Kozala.
Iako je ovaj natječaj Grad Rijeke trebao odavno provesti, svejedno se može pozdraviti odluku da se novac uloži u gradska groblja. Posebno se to odnosi na groblje Kozala koje nije samo vječno počivalište brojnih Riječana, već i jedan od kulturno-povijesnih znamenitosti Rijeke, ali i Hrvatske.
Uz groblje se vezuju mnoga poznata imena iz riječke prošlosti. Primjerice, svoj grob tamo ima i Giovanni de Ciotta, prema mnogima najuspješniji gradonačelnik Rijeke. Ciotta je Rijeku preobrazio u srednjoeuropski kozmopolitski grad, u neku ruku otac je riječkog urbanizma.
Osim njega, groblje Kozala počivalište je brojnih drugih značajnih imena iz riječke povijesti. Oni su pokopani u grobovima, kapelama i mauzolejima čija se arhitektura odlikuje stilskim vrijednostima.
Izdvaja se svakako mauzolej Whitehead, najmonumentalnija građevina na groblju Kozala. Monumentalnosti doprinosi smještaj na najvišoj koti groblja, kao i kameno stepenište u osi ulaza u kriptu i kapelu.
Nezahvalno je izdvajati pojedina imena i grobnice, groblje Kozala naprosto se mora posjetiti i tako zaroniti u impresivnu riječku prošlost. Doduše, bit će za to potrebno jako puno sati.
Kako bilo, važno je još podsjetiti na to da je prvo zemljište za potrebe groblja kupljeno 1771. godine. Groblje je zasnovano na regulatornoj osnovi i izvedbi Luigia de Emilija iz 1856. godine, koji je zasnovao i zasebni dio židovskog groblja 1885.
Posebnost ovog groblja je i tome da je Rijeka jedan od prvih europskih gradova koji je djelatnost groblja odvojio od crkve i dao toj djelatnosti komunalni značaj. Groblje Kozala taj status ima od 1872. godine, odmah nakon Pariza, Londona, Beča i Budimpešte.
Oko 1924. godine, groblje Kozala dobilo je svoj konačni planimetrijski oblik, a tada je također dosegnulo i njegovu najveću moguću površinu.
Groblje Kozala neprocjenjiva je riječki prepoznatljivost, ali koju opasno nagriza zub vremena. Brojna grobna mjesta su u lošem stanju i pa se treba nadati da će novac iz spomeničke rente otići u prave ruke.
