Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane!

Ima posla, nema ljudi - Gospodarstvenici razgovarali o problemima s nedostatkom radne snage

Kao potencijalno neiskorištene skupine građana Republike Hrvatske kao dodatne radne snage, Davorko Vidović istaknuo je zapošljavanja invalidnih osoba, kao i umirovljenika iz Republike Hrvatske, zatim ulaganja u edukaciju djelatnika koja su na jako niskoj razini od zemalja članica EU

Rijeka - Zajednička sjednica Strukovne skupine drvoprerađivačke industrije, strukovne skupine graditeljstva, strukovne skupine komunalnog gospodarstva, strukovne skupine metaloprerađivačke industrije, strukovne skupine za razvoj ljudskih potencijala i strukovne skupine trgovine hranom i pićem HGK ŽK Rijeka održana je jučer u županijskoj gospodarskoj komori.

Sudionicima je predstavljen javni poziv za pokrovitelje i dobavljače u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Kako su istaknuli iz Komore, ova sjednica je bila prigoda da se članice upoznaju sa načinom sudjelovanja u samom projektu kroz uključivanje u funkciji pokrovitelja događanja, službenog dobavljača i dobavljača, a koji bi mogli i svojim prijedlozima doprinijeti i kvalitetnijem programu samog projekta. Prisutnim članicama je prikazana prezentacija o povijesti same inicijative da se gradovi u Europi proglašavaju na godinu dana europskim prijestolnicama kulture i koje su sve prednosti imali u kulturnom, turističkom i financijskom pogledu gradovi koji su do sada imali tu priliku.

Nakon toga, uslijedile su točke dnevnog reda posvećene problematici zapošljavanja radne snage u Republici Hrvatskoj, nedostatku stručne radne snage kao i mjerama aktivne politike zapošljavanja.

Vezano uz mogućnosti zapošljavanja strane radne snage posredstvom agencija za zapošljavanje, Denis Delogu prisutne je upoznao sa načinom rada Agencije Astra Centar Hrvatska i problemima s kojima se kao agencija svakodnevno susreću .Istaknuo je da je navedeni problem dugoročan i da se ne može riješiti kratkoročnim mjerama koje su uz to i jako nedorečene. Hrvatska, kao najmlađa članica EU se sada po prvi put susreće sa ovom vrstom problema i u njegovo rješavanje se trebaju uključiti sve institucije države. Iskustva drugih država govore da se problemu treba pristupiti posebno smisleno i planski, jer mnoge zemlje EU imaju negativna iskustva sa uvozom radne snage, njihovom prilagodbom i integracijom u novo društvo u koje dolaze. Neophodno je prebroditi i velike kulturološke i jezične barijere, kako bi sama integracija bila bolja, brža i kvalitetnija. Posebno je istaknuo obaveznu suradnju sa zemljama iz kojih stranih radnici dolaze i njihovu politiku izdavanja radnih dozvola na određeno vrijeme. Spomenuo je suradnju sa nevladinim organizacijama i Caritasom, kao mogućim izvorom informacija o takvim radnicima.

Blanka Kalokira, koordinator u HGK ŽK Rijeka predstavila je „Nove mjere aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“. Članicama su predstavljene potpore za zapošljavanje i ciljevi mjera koji su putem prezentacije detaljno pojašnjeni. Posebno su naglašene neke od novih mjera, kao što je mjera za očuvanje radnih mjesta iz područja djelatnosti: tekstila, odjeće, obuće, kože i drveta. Mjera je na snazi od 1. siječnja ove godine, a primjenjivat će se s datumom 1. ožujka. Naglasila je da informacije s terena govore u prilog činjenici kako se problematika nedostatka radne snage osjeća u sve većem broju djelatnosti pa se uz već 'tradicionalni' nedostatak kadrova u građevinskom, metaloprerađivačkom i drvoprerađivačkom te sektoru trgovine, isto pojavljuje i u nekim novim granama gospodarstva, poput komunalne djelatnosti. Druga mjera na koju je dan poseban naglasak je „Stalni sezonac“, a koju najviše koriste tvrtke iz uslužnih djelatnosti, posebice iz sektora turizma. Budući da se i ostale grane susreću s oscilacijama u poslovanju i relativnom sezonalnošću,  članice iz proizvodnog sektora pozvala je da istu aktivnije koriste. Također je ukazala na problematiku dugotrajnih bolovanja i neopravdanih izostanaka s posla,  kruto tumačenje uvjeta opravdanosti financijskih sredstava koje poslodavci kroz mjere ostvaruju, potrebu strože kontrole statusa nezaposlenih osoba i njihovog aktiviteta na tržištu rada, kao i striktno definiranje  trajno nezapošljivih osoba. Ukazala je i na mogućnost zapošljavanja umirovljenika, čak i na puno radno vrijeme, umjesto do sada prihvatljivih pola radnog vremena, i to bez negativnog utjecaja na do tada ostvarena primanja po osnovi mirovine.

Sljedeća tema dnevnog reda je bila „Nedostatak stručne radne snage–prepreka u razvoju gospodarstva“ čiji je izvjestitelj bio Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK. Uvodno je istaknuo da je Hrvatska do sada bila emigracijska zemlja, a da sada ulazimo u jednu novu etapu koja nije niti približno slična prethodnoj problematici koju smo imali i koju još uvijek imamo. Napomenuo je da su se kvote za uvoz strane radne snage povećale u zadnje 3-4 godine i da je u tome svoju zaslugu imala i HGK kroz razne Radne grupe i Vijeća u kojima je ukazivala na tekuće probleme i nastojala promijeniti zakone.

Kao potencijalno neiskorištene skupine građana Republike Hrvatske kao dodatne radne snage, istaknuo je zapošljavanja invalidnih osoba, kao i umirovljenika iz Republike Hrvatske, zatim ulaganja u edukaciju djelatnika koja su na jako niskoj razini od zemalja članica EU. Također veliki problem je to što Republika Hrvatska nema migracijsku politiku. Kao pozitivnu vijest je napomenuo da će se najvjerojatnije od lipnja mjeseca 2019. ukinuti kvote za uvoz radne snage, a samim time i tvrtkama olakšati zapošljavanje neophodnog kadra iz deficitarnih zanimanja.

Poslije predviđenih izlaganja i prezentacije u raspravu su se uključile i članice koje su iskazale veliko nezadovoljstvo mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Nekoliko članica je navelo da su čak morale vratiti sredstva predviđena aktivnim mjerama zapošljavanja zbog zanemarivih proceduralnih grešaka. Na zapošljavanje utječu i promjene mirovinske reforme koje trenutni zaposlenici koriste i nakon umirovljenja rade na pola radnog vremena. Također članice iz proizvodnih djelatnosti su istaknule da je nepravedna politika poticaja za uvoz strane radne snage u uslužnim djelatnostima, pogotovo u turizmu, dok se takve mjere ne dozvoljavaju u proizvodnim djelatnostima.

Istaknuli su da se stječe dojam da HZZ ima negativan stav prema aktivnoj politici, dok se EU fondovi i druge institucije iskreno trude pomoći tvrtkama.

Svi prisutni su se složili da je potrebno pojednostaviti mjere aktivne politike zapošljavanja i prilagoditi ih aktualnom stanju na tržištu rada, smanjiti doprinose koji opterećuju tvrtke, posebice u segmentu oporezivanja toplog obroka i smještaja za radnike te uvesti iste mjere za sve djelatnosti te ih uskladiti s aktualnim mjerama za sektor turizma.

Članice će i pisanim putem iznijeti specifičnu problematiku s kojom se u poslovanju susreću, a Hrvatska gospodarska komora će prijedloge za njihovo promptno rješavanje objediniti i kroz radna tijela kojih je aktivni član utjecati i mijenjati stanje na tržištu rada kojim su njezine članice, gospodarstvenici - nezadovoljni.