Kako izgleda umjetnički opus pretočen u podatke pokazat će nam izložba Sanele Jahić “Nesigurnost u petlji”
U svom novom radu Nesigurnost u petlji, Sanela Jahić je pretvorila svoj umjetnički opus – svoja djela, istraživanja i interese nastale u proteklih 14 godina – u podatke
Rijeka – U četvrtak, 5. studenog 2020.g. u 19.00 sati u prostoru Delta Laba (Delta 5, Rijeka) održat će se otvorenje izložbe Nesigurnost u petlji slovenske umjetnice Sanele Jahić.
Izložba je dio programa Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a moguće ju je posjetiti do 27. studenog 2020.g., od ponedjeljka do subote između 16 i 20 sati, uz slobodan ulaz.
Dok se algoritmi sve više provlače kroz ljudski rad i integriraju sa svakodnevnim životom, predviđanja govore da će zaposlenici u budućnosti nužno trebati posjedovati vještine kao što su kreativnost, fleksibilnost i inovativno razmišljanje. Te se vještine, koje se tradicionalno pripisuju između ostalog i umjetničkoj profesiji, smatraju najotpornijima ili najmanje podložnima automatizaciji. Mnogi smatraju da njihov rad zahtjeva kreativnost koja se ne može izraziti u formi izvršnog koda i koju stroj ne može oponašati.
Danas se kreativnost obično doživljava kao nešto novo, različito i originalno, kao nešto što iznenađuje ljude. Ipak, mnogi zadaci koji bi za svoje rješavanje mogli zahtijevati uobičajeno ljudske kvalitete, poput intuicije, empatije i kreativnosti, već se sada prenose na automatizirane sustave koji su sve sposobniji i koji ih mogu izvesti, ali na nešto drugačiji način.
U svom novom radu Nesigurnost u petlji, Sanela Jahić je pretvorila svoj umjetnički opus – svoja djela, istraživanja i interese nastale u proteklih 14 godina – u podatke. Kao podaci, značajke njezinih umjetničkih djela postaju tablice brojeva, u kojoj se svaka kreativna odluka pojavljuje u obliku niza znamenki. Umjetnica je potom donošenje svih odluka prebacila na predvidljivi algoritam. Stroj koristi skup podataka za prebiranje i prepoznavanje obrazaca u njenom umjetničkom radu kako bi predvidio sadržaj i estetiku njenog sljedećeg umjetničkog djela.
Takva je moć predviđanja ipak ograničena u svojoj prognozi budućeg ishoda; ona nam daje izbor, ali između već postojećih opcija. Iako taj izbor može biti nov i originalan, takvo predviđanje budućnosti informacijski je usidreno u prošlosti. Na svakom koraku sposobnost stvaranja novih izbora uvelike je ograničena izborima koji su se već dogodili ranije. Drugim riječima, koncipiranje umjetničkih djela iz istog konceptualnog “spremišta” zapravo nije zamišljanje nečeg novog, već tek uska promjena postojećih ulaznih podataka. Da bi se otrgla od algoritma stroja koji izbacuje kombinacije prethodno postojećih podataka i kako bi izbjegla stvaranje povratne petlje, umjetnica – u završnoj fazi ovog projekta – pruža stroju pogled kroz prozor svojih suvremenih istraživanja, u sadašnjost neorganiziranosti njezinih misli. Algoritam zatim određuje sutrašnje umjetničko djelo na temelju današnjih promatranja, dok mu u retrovizoru bljeska prošlost. Na temelju modela predviđanja stvorena je Pataka, djelo koje sluša ono što naši glasovi govore strojevima o nama samima.
U skladu s preporučenim mjerama za sprječavanje zaraze koronavirusom, broj posjetitelja koji istovremeno mogu biti u galeriji je ograničen. Također, posjetitelji su pozvani da na ulazu dezinficiraju ruke, održavaju odgovarajuću međusobnu udaljenost i obavezno ispravno nose zaštitnu masku za lice. Ne preporučuje se dolazak osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti.
Organizator izložbe je Drugo more, a partner Aksioma – Zavod za sodobne umetnosti, Ljubljana. Obje su organizacije ujedno i producenti izložbe koju su podržali Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Rijeka – Odjel za kulturu. Drugo more korisnik je financijske podrške Zaklade Kultura nova.
