Kakva je budućnost Rafinerije Mlaka? ‘Rafinerijska djelatnost izrazito je nespojiva s urbanim okolišem’

Vidljivo je kako se u ex Rafineriji nafte Mlaka ne mogu i neće provoditi nikakve aktivnosti remonta, a nema osnova niti za ponovnim pokretanjem rafinerijskih djelatnosti, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Rijeka – Kakva će biti budućnost Rafinerije nafte na Mlaki, odnosno hoće li ona doživjeti remont i hoće li se ikada u Rijeci ponovo pokrenuti prerada nafte – pitanje je koje je zanimalo gradskog vijećnika Josipa Kukuljana, koji je pitao i koliku mjesečnu komunalnu naknadu INA d.d. uplaćuje gradu Rijeci za tu lokaciju.

Odgovor na posljednje pitanje najjednostavniji je i najkraći – mjesečna obveza komunalne naknade za INA-u d.d. iznosi nešto više od 204 tisuće kuna, dok su ostali puno kompleksniji. Kako je podsjetio gradonačelnik Vojko Obersnel, Uprava tvrtke INA d.d. 2008. godine donijela je Odluku temeljem koje je u razdoblju od kolovoza do kraja listopada te iste godine u pogonima tadašnje Rafinerije Mlaka obustavljena proizvodnja baznih ulja, bitumena, loživog ulja i parafina. Ovakvoj odluci prethodile su brojne i višegodišnje aktivnosti gradske uprave i drugih subjekata, usmjerene na smanjenje zagađenja zraka, vode i mora, među kojima je posebno važno bilo očitovanje iz svibnja 2008. godine kojim je Grad Rijeka uvjetovao davanje suglasnosti na program sanacije rafinerijskih pogona, tražeći trajno obustavljanje prerade nafte na Mlaki do 1. siječnja 2010. godine.

Rafinerija i pogled prema Učki (Foto: Velid Đekić)

Nakon prestanka prerade, lokacija Mlaka korištena je 2009. godine za proizvodnju motornih ulja namješavanjem te je iste godine proizvedeno 11.730 tona motornih i drugih ulja, kao i industrijskih maziva. Već iduće godine obustavljen je i ovakav oblik proizvodnog korištenja Rafinerije, nakon čega se pristupilo djelomičnoj razgradnji pogona, uklanjanju dijela građevina i zbrinjavanju opasnog i neopasnog otpada.

– Mogućnosti drugačijeg korištenja lokacije na kojoj je okončana rafinerijska prerada uspostavljene su donošenjem izmjena Prostornog plana uređenja grada Rijeke koje je Gradsko vijeće usvojilo 2013. godine, a kojima je za najveći dio lokacije ex Rafinerije utvrđena nova planska namjena oznake I1-4, Proizvodno-tehnološko-poslovna, u sklopu koje se dozvoljava gradnja i uređenje građevina za obavljanje znanstveno-tehnološke djelatnosti i s njom povezane proizvodne, kao i građevine drugih namjena, kao primjerice, gospodarskih, javnih i društvenih i sl. U međuvremenu, područje ex Rafinerije zaštićeno je kao kulturno dobro Kulturno-povijesna, industrijska cjelina bivše Rafinerije nafte INA Mlaka u Rijeci (oznaka dobra Z-6993), a mogućnosti prostorne i programske transformacije ispitane su i javnosti ponuđene izradom urbanističko-arhitektonske studije 2016. godine. Konačno, u svibnju 2017. godine INA, Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci sklopili su Sporazum o provođenju aktivnosti usmjerenih na transformaciju ovoga područja, sukladno prijedlozima spomenute Studije, naveo je Obersnel.

Kazao je kako je, otprilike u istom razdoblju, INA pokrenula i predradnje usmjerene na remedijaciju zemljišta. Naime, onečišćenje tla i podzemnih voda ometa održivo ponovno razvijanje prethodno industrijaliziranog urbanog zemljišta te je pokrenuto istraživanje tla, procjena potencijalnih rizika i, posljedično, planiranje provedbe remedijacije, u sklopu čega je izvedeno više od 150 istražnih bušotina, a prijedlozi mogućih modela sanacije zemljišta očekuju se ove godine.

– Iz svega navedenog vidljivo je kako se u ex Rafineriji nafte Mlaka ne mogu i neće provoditi nikakve aktivnosti remonta, a nema osnova niti za ponovnim pokretanjem rafinerijskih djelatnosti. Naime, pod remontom se podrazumijevaju zahvati nad postrojenjima i/ili građevinama koji se, tijekom njihova korištenja, provode u određenim vremenskim ciklusima, a u cilju njihovog cjelovitog održavanja, popravaka i osuvremenjavanja, radi daljnjeg održavanja proizvodnje, odnosno sličnih aktivnosti. Nasuprot tome, uzimajući postojeće stanje postrojenja i građevina, svaka aktivnost koja bi bila usmjerena prema oživljavanju rafinerijske proizvodnje, ne može se smatrati remontom, već pokretanjem proizvodnje te kao takva podliježe odredbama više zakona i podzakonskih akata, kao i odredbama dokumenata prostornog uređenja državne, županijske i gradske razine. U tom smislu, osim što oživljavanje rafinerijske proizvodnje u bilo kojem obliku i opsegu nije predviđen dokumentima prostornog uređenja, eventualna takva namjera mora biti detaljno ispitana Studijom utjecaja na okoliš te podliježe stavovima šire stručne i opće javnosti. Nedvojbeno je kako je korištenje ove lokacije za rafinerijske potrebe izrazito nespojivo s urbanim okolišem i drugim sadržajima u neposrednom i širem okruženju, a što su potvrdila i iskustva i građana i struke tijekom rada ex Rafinerije Mlaka, zaključio je Obersnel.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!