Korak bliže propasti: Brodogradilište 3. maj ostalo bez četiri ugovora za izgradnju brodova
Riječki 3. maj ima ozbiljan problem i s blokadom računa, zbog koje bi za otprilike tjedan dana morao, po sili zakona, ići u stečaj.
Rijeka – Brodogradilište 3. maj ostalo je, praktički, bez poslova, nakon što su kanadski naručitelji otkazali četiri broda koja su se trebala graditi na navozima riječkog škvera.
– Dopis o otkazu ugovora poslan je u brodogradilište, kao posljedica neuspjeha brodogradilišta da osigura refinanciranje i činjenice da Algoma nije dobila nikakva uvjerenja da će brodogradilište biti u mogućnosti dovršiti četiri broda. Kompanija će inicirati proces nadoknade plaćenih sredstava, uključujući korištenje dobivenih garancija, stoji u objavi kanadske kompanije Algoma. Posljedice će ovog otkaza ugovora biti značajne i za državni proračun, koji bi mogao ostati i bez više od 100 milijuna eura!
Kako navodi Novi list, 3. maj je ostao samo s jednim važećim ugovorom – tankerom Santiago koji već dvije godine stoji na vezu u pulskom brodogradilištu u kojeg je iz Rijeke otegljen na završno opremanje, ali se na tom brodu tamo nije učinilo ništa. Tako da bi financijske reperkusije po ovom ugovoru mogle biti – ogromne.
Riječki 3. maj ima ozbiljan problem i s blokadom računa, zbog koje bi za otprilike tjedan dana morao, po sili zakona, ići u stečaj. Ministar Darko Horvat medijima je rekao da će se stečaj odvijati kao i kod svake druge kompanije koja uđe u poteškoće, no IDS inzistira da se na Uljanik i 3. maj primijeni povoljnija opcija, odnosno da ih se uključi u “lex Agrokor”.
Klub IDS-a uputio je po hitnom postupku u saborsku proceduru izmjene Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, tzv. Lex Agrokor, kako bi se taj zakon mogao primijeniti i na Uljanik i 3. maj, čime bi se ta brodogradilišta spasila od stečaja.
Naime, sukladno obrazloženju koje je Vlada Republike Hrvatske dala u postupku donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave, navedeno je da sistemski značaj pojedinog trgovačkog društva, uključujući i njegova povezana i ovisna društva, proizlazi iz njegove veličine u smislu broja zaposlenih, poslovne povezanosti s drugim poslovnim subjektima u gospodarstvu, razgranatošću poslovanja na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske i/ili dominantnom gospodarskom pozicijom na dijelu teritorija Republike Hrvatske.
Međutim, Zakon o postupku izvanredne uprave postavlja previsoke kriterije za njegovu primjenu, u pogledu broja radnika (5.000), kao i iznosa bilančnih obveza (7,5 milijardi kuna) koje trgovačka društva moraju ispunjavati da bi se ona uopće smatrala društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Tako previsoko postavljeni kriteriji rezultirali su time da je Zakon o postupku izvanredne uprave dosad primijenjen samo u slučaju koncerna Agrokor. Klub IDS-a napominje da u Republici Hrvatskoj postoje i druga trgovačka društva od velikog značaja za hrvatsko gospodarstvo, čiji bi nekontrolirani kolaps ugrozio brojna radna mjesta i nacionalnu ekonomiju u cjelini, a na koja Zakon o postupku izvanredne uprave nije primjenjiv.
Stoga, IDS predlaže izmjene tog zakona na način da se smanjuju propisani uvjeti u pogledu broja radnika sa sadašnjih 5.000 na 2.000 i u pogledu bilančnih obveza sa sadašnjih 7,5 milijardi kuna na 2 milijarde kuna.
Predložena izmjena omogućit će spašavanje radnih mjesta i nastavak poslovanja onih trgovačkih društava na koja se zbog previsokih kriterija Zakon o postupku izvanredne uprava ne mogu sada primijeniti, kao što su brodogradilišta Uljanik i 3. maj. Tim izmjenama ispravio bi se nevjerojatan propust Vlade RH da se navedeni zakon ne odnosi na najveću i najvažniju izvoznu granu hrvatskog gospodarstva – a to je brodograđevna industrija. Podsjetimo, riječ je o vrlo sofisticiranoj industriji s višestoljetnom tradicijom, koja značajno utječe na trgovinsku bilancu Hrvatske, na zaposlenost te u konačnici na čitavo hrvatsko gospodarstvo.
– Nadamo se da će u konačnici ipak prihvatiti naš prijedlog jer će to omogućiti ono što je trenutno nužno – a to je dodatno vrijeme da Uljanik dođe do daha, da se isplate plaće i da se stvari poslože, poručili su iz Kluba IDS-a zaključivši da „ne znamo kako vladajući misle objasniti da su preko noći donijeli zakon za spas Agrokora kao tvrtke u stopostotnom privatnom vlasništvu, a da su svjesno, kao što smo imali prilike čitati, vodili računa da se taj isti zakon ne primjenjuje na Uljanik grupu, tvrtku u kojoj je država najveći pojedinačni vlasnik i koja danas čini 75% proizvodnje u brodogradnji u RH, naveli su iz IDS-a.
