Krizni eko stožer: Marišćina postaje obično smetlište na koje će se u sezoni dovoziti tisuće tona smeća iz cijele županije
Kako je kazala Međimorec, prema podacima Nastavnog zavoda, prisutna su svakodnevna satna prekoračenja sumporovodika, „najčešće noću i rano ujutro i da je do ovog sastanka u ovoj godini bilo već 250 satnih prekoračenja, iako je zakonski dopušteno 24 godišnja satna i da treba poduzeti mjere za sprječavanje novih prekoračenja“.
Viškovo – Krizni eko stožer Marišćina oglasio se priopćenjem nakon sastanka radne skupine Općine Viškovo koja prati kvalitetu zraka na području ŽCGO Marišćina, održanom protekle srijede, a kojem je uz predstavnike Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, tvrtke Ekoplus, Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo sudjelovala Mirna Međimorec kao predstavnica udruge.
Kako je kazala Međimorec, prema podacima Nastavnog zavoda, prisutna su svakodnevna satna prekoračenja sumporovodika, „najčešće noću i rano ujutro i da je do ovog sastanka u ovoj godini bilo već 250 satnih prekoračenja, iako je zakonski dopušteno 24 godišnja satna i da treba poduzeti mjere za sprječavanje novih prekoračenja“.
Mjerenja čestica PM10 pokazala su ove godine 4 prekoračenja, a dozvoljeno je 34 godišnja prekoračenja. Na mjernoj postaji se mjere svi parametri definirani u okolišnoj dozvoli, a 22. veljače te 8. travnja primijenjen je i pokretni oflaktometar te su vršeni i noćni izvidi u naselju. Na sjednici je istaknuto kako se „smrad već širi do centra Viškova“.
Predsjednik radne skupine Općine Viškovo se osvrnuo na zadnji posjet Ministra zaštite okoliša i energetike koji je iznio rokove i mjere koje treba poduzeti da se stanje normalizira te je Predsjednik zatražio izvješće što se po pitanju toga čini, u kojoj je fazi saniranje, kad su radovi na sanaciji započeli, kada će se zatvoriti tijelo deponija i koji rezultati se od svega toga očekuju. Predsjednik radne skupine Općine Viškovo je potvrdio kako je i sam svjedok da se smrad već širi do centra Viškova.
Iz tvrtke Ekoplus kazali su kako su problemi počeli 2015. godine kad je ŽCGO Marišćina započela s privremenim radom, na odlagalištu nisu radile pumpe i 10.000 tona smeća je tada bilo pod vodom. Iako se tada stavljao inertni materijal na smeće i smeće se sušilo, mjere nisu dale rezultata. Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike naložila mjeru prijevremenog otplinjavanja tijela deponija, a Ekoplus je napravio potrebnu projektnu dokumentaciju za to i radovi su krenuli u drugoj polovici ožujka.
Kako je prenijela Međimorec informacije sa sastanka, do sad se ušlo do negdje 2 metra u dubinu u tijelo deponija, postavlja se mreža cijevi i vodit će se sumporovodik na baklju za spaljivanje. Radovi i iskopi se vrše 24 sata, a do prošlog petka trebali su biti obavljeni svi radovi.
– Ogranci cijevi koje se postavljaju kao riblja kost, vodit će H2S na glavne cjevovode i onda se spajati na plinske bunare, ići na centralni cjevovod i baklju, a spoj na baklju će navodno biti gotov do kraja svibnja 2019. godine. Tada kreće proces usklađivanje sa bakljom da se vidi koliko plina dolazi na baklju i hoće li cijevi bit dostatne za dovoz plina. Cijelo vrijeme će se kontrolirati izgaranje plina na baklji, a cijevi će se upotrijebiti i kasnije za proizvodnju plina za struju za plinski generator za proizvodnju struje iz deponijskih plinova. Da bi se H2S mogao spaljivati potreban je metan, pa treba provjeriti hoće li bit potrebno dodavati metan (ili dovoziti dodatno pomiješano smeće koje ga proizvodi?) da bi se H2S mogao spaljivati, jer baklja traži kontinuitet deponijskog plina. Tvrtka Ekoplus d.o.o. je tražila produljenje roka od 90 dana za izradu cijevi do baklje, ali je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zahtjev odbilo, prenijela je Međimorec.
Istaknula je kako je tragična činjenica da priprema za ljetnu sezonu znači svaki dan dodatnih 20.000 tona pomiješanog smeća koje će se istresati na ŽCGO Marišćina, kao na običnom deponiju, jer će se „prihvat smeća“ odvijati tako da će se smeće istresati na 2/3 postojeće plohe na koje sada idu cjevovodi i pokrivati zaštitnim folijama, a 1/3 ostaje za otpad koji je do sad „prihvaćen“.
– Kada piramida smeća naraste do 21 metra visine, išlo bi se u izgradnju plinskog generatora, a do onda bi se deponijski plin spaljivao na baklji. Kako se radi o zapaljivim plinovima i opasnim tvarima mora biti uključena i EX agencija za spaljivanje na baklji, prije i kad se pusti baklja u rad, pa je dobivena i uporabna dozvola od nadležne agencije. Sada se sa smećem puni ploha A1, sad je iznad zemlje napunjena negdje na 8 metara, a punit će se do cca 23-24 metra visine. Kako je smeće sada na visini od 8 metara izašlo se iz kade tijela deponija i da se sad lakše hvataju oborine u oborinske kanale, pa bi to kao trebalo smanjiti proizvodnju H2S u tijelu deponija. Kako su na ovom području oborine obilnije nego na području Kaštijuna u Istri, proizvodnja H2S je veća nego na Kaštijunu koji ima znatno niže godišnje padaline, pa je i njegov utjecaj manji, odnosno sa područja ŽCGO Marišćina se zbog toga širi značajno jači smrad, navela je Međimorec.
Iz Općine Viškovo kazali su da su uputili poziv svim jedinicama lokalne samouprave iz kojih se dovozi smeće na Marišćinu, da poduzmu mjere za odvajanje biootpada kako bi se u ŽCGO Marišćina dovozilo što manje biootpada, a isto su napravili i iz Primorsko-goranske županije.
– Na žalost, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode je potvrđeno da natječaja za nabavku spremnika za odvajanje biootpada do daljnjeg neće biti, što dovoljno govori o smjeru kojim se kreće politika koju vode gospodari smeća u Hrvatskoj! Treba dakle, po svaku cijenu izgraditi skupa, nefunkcionalna postrojenja za mljevenje smeća, pa onda izgraditi još skuplje spalionice, nazvati ih lijepim imenom i pomiješano smeće „energetski oporabiti“ i na svaki mogući način ugušiti svaki glas koji govori o utjecaju takve politike na zdravlje lokalnog stanovništva i zaštitu okoliša! Od opisanih mjera koje se poduzimaju ne očekujemo nikakve pozitivne rezultate, jer one nisu rješenje. Uvodi se i razvija običan deponijski sustav za zbrinjavanje pomiješanog smeća, a utjecaj na okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva će biti sve veći, prekoračenja i smrad će biti sve jači, zahvaljujući novim velikim količina pomiješanog smeća koje će se dovoziti na ovo novo županijsko smetlište. Svi znamo da je rješenje u provedbi sustava odvajanja otpada, posebno biootpada, ali se taj sustav ne želi provesti, jer nije u skladu s posebnim interesima gospodara smeća u Republici Hrvatskoj, zaključila je Međimorec.
