[GODIŠNJICE] Opatija Coffeehouse Debates – prvih 10 godina

Trenutni je plan nastaviti po dobro isprobanoj rutini, a razmišlja se i o uvođenju projektnog pravca koji bi bio više usmjeren učenicima srednjih škola (kroz suradnju s Gimanzijom Eugena Kumičića Opatija), kao i pravca koji bi obuhvatio radionice i prezentacije namijenjene djeci osnovnoškolskog uzrasta.

Opatija Coffeehouse Debates, projekt popularizacije znanosti i promocije demokratske raspravljačke kulture, već deset godina obogaćuje opatijsku popularno-znanstvenu scenu. Projekt provodi Udruga „Kulturni front“, uz partnere Amadria park hotele i Filozofski fakultet u Rijeci. Voditelj ovog uspješnog projekta, doc. dr. sc. Ivan Cerovac, naš je današnji sugovornik.

– Ideja o pokretanju projekta Coffeehouse Debates javila se u proljeće 2014.godine. Tada su se u kafiću Tor u Rijeci održavala popularno-znanstvena predavanja u sklopu projekta „Skeptici u pubu“, a grupica mladih Opatijaca iz Udruge „Kulturni front“ ih je redovito pohodila. Tijekom jednog čaja ispred kamina u Kavani Continental (današnja Kamin sala), zaigrali smo se mišlju kako bi bilo zanimljivo slične stvari imati i u Opatiji, baš u prostoru kavane. Tako smo u listopadu 2014. organizirali prvu panel-diskusiju (o regulaciji GMO hrane), nakon koje smo nastavili pripremati nove teme i nove rasprave gotovo na mjesečnoj bazi. S obzirom na moju pozadinu i kontakt unutar društvenih i humanističkih znanosti, fokus smo usmjerili upravo na znanstvene teme od šireg društvenog značaja u ovim područjima, dok smo teme iz domene tehničkih i prirodnih znanosti u većoj mjeri prepustili „Skepticima u pubu“, odnosno kasnije aktivnostima koje Festival Opatija organizira u sklopu Moho centra, kazao je Cerovac te se nadalje prisjetio kako su središnja i najstarija aktivnost projekta bile panel-diskusije u Kavani Continental i dugo godina nisu osmišljavali druge smjerove razvoja.

2. „Održivost razvoja našeg društva“ – panel-diskusija održana u Kavani Continental

Prva inovacija bilo je uvođenje pozvanih predavanja koja su organizirana značajno rjeđe (uglavnom jednom godišnje) i predstavljala su njihov početak suradnje sa Filozofskim fakultetom u Rijeci. Naime, na Fakultetu su često boravili izuzetno zanimljivi i ugodni stručnjaci iz cijelog svijeta, te je smatrano da je prava šteta da ne navrate na jedno poslijepodne i do Opatije te zainteresirane građane ne upoznaju sa svojim radom. Par godina kasnije pokreću se čitalačke grupe na čijim se sastancima intenzivno i fokusirano raspravlja o odabranim temama iz ekonomije, psihologije, biologije ili praktične etike, a u isto vrijeme se počinje i s organizacijom drugih aktivnosti, poput predavanja mladih znanstvenika, ili s predstavljanjima lokalnih umjetnika, hobista i entuzijasta. Širenjem aktivnosti na Lovran, projekt dosiže fazu razvoja u kojoj se nalazi i danas.

– Pred desetak godina naišao sam na knjigu „The Social Life of Coffee“ u kojoj se, kroz pristupe kulturalne povijesti i sociologije, proučava na koji je način dolazak kave u zapadnu Europu utjecao na društveni i politički život. U tom razdoblju prosvjetiteljstva, gradske kavane postaju centri u kojima se okuplja nastajući građanski sloj te se vode rasprave o raznim društvenim, ekonomskim, političkim i znanstvenim temama. To je bila inspiracija iza pokretanja projekta te smo kroz sve aktivnosti nastojali stvoriti tolerantnu i poticajnu atmosferu za dobro informiranu raspravu iz koje će svi moći naučiti nešto novo.

Valja istaknuti i kako ovaj projekt ima veoma postepen i spor rast i razvoj, što je dijelom uvjetovano ograničenim financijskim sredstvima za njegovo provođenje (sve aktivnosti su besplatne za posjetitelje), a dijelom i zahtjevnošću organizacijskih poslova koji se protežu kroz cijelu godinu. Trenutni je plan nastaviti po dobro isprobanoj rutini, a razmišlja se i o uvođenju projektnog pravca koji bi bio više usmjeren učenicima srednjih škola (kroz suradnju s Gimanzijom Eugena Kumičića Opatija), kao i pravca koji bi obuhvatio radionice i prezentacije namijenjene djeci osnovnoškolskog uzrasta.

– Iako projekt mogu provesti (i provode ga) tri osobe, on zahtijeva kontinuirani angažman koji oduzima puno vremena i energije. Srećom, uz mene su Maša Dunatov, koja vodi projektnu administraciju kao i dio medijskih kampanja na društvenim mrežama te pomaže u pripremi prostora, te Marijan Pavletić, koji brine oko povezivanja tehnike potrebne za razglas, ozvučenje i održavanje videoprojekcija, te snima događanja kako bi bila primjereno arhivirana.

Ivanu tako preostaje osmišljavanje sadržajnog dijela projekta (dogovaranje predavača i tema, rezervacija prostora i pisanje medijskih objava), pisanje projektnih prijava i izvještaja, te obavljanje „drugih sitnica koje ulete“.

– U planu mi je nastaviti voditi projekt i u narednim godinama, iako će to biti izazovnije s obzirom na nove obveze koje sam preuzeo u sklopu Udruge „Kulturni front“, kao i obveze vezane uz veći istraživački projekt „Epistemička demokracija u digitalno doba“ koji vodim na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Srećom, Coffeehouse Debates je projekt koji je od svojih početaka zamišljen fleksibilno, na način da je intenzitet provođenja aktivnosti moguće prilagoditi trenutnim obvezama volontera koji ga organiziraju, tako da idemo dalje!

Piše: Aleksandar Vodopija
Iz „Lista Opatija“