Otvorenje izložbe „AesthEthic“ u Galeriji O.K.

Izložba „AesthEthic“, zajedno s povezanim okruglim stolom koji će se održati 15. veljače, istražuje područje postdigitalne stvarnosti.

Rijeka - U utorak, 6. veljače s početkom u 20 sati, u Galeriji O.K. otvara se izložba „AesthEthic“, kao završni ishod projekta „Estetski, etički i ontološki izazovi postdigitalne umjetnosti“ provedenog u suradnji Centra za inovativne medije (APU) i Katedre za Estetiku (FF) Sveučilišta u Rijeci.

Sadržaj kolegija odnosio se na postdigitalnu umjetnost, posebno uz problematiku digitalnih alata vezanih uz umjetnu inteligenciju i njihovu upotrebu u umjetničkom radu, uz isticanje humanističke perspektive u odnosu na umjetnu inteligenciju.

Izložba „AesthEthic“, zajedno s povezanim okruglim stolom koji će se održati 15. veljače, istražuje područje postdigitalne stvarnosti, postavljajući naglasak na „čovjekovo aktivno traganje za estetskim iskustvima“, kao i na mogućnost aktivističkog dosega suvremene umjetnosti u kontekstu društvenih, ekonomskih i političkih problema poput ekologije, zdravstvene krize te ratnih sukoba.

Na izložbi „AesthEthic“, svoje će umjetničke koncepte predstaviti Anamarija Ami Podrebarac, Paola Rakić, Aleksandar Vejnović i Marko Mrvoš.

Okrugli stol 15. veljače, u prostoru Galerije O.K., uz organizatorski tim još će ugostiti i Marka Cicilianija, audiovizualnog umjetnika, performera i skladatelja, te Barbaru Lüneburg, violinisticu, performativnu umjetnicu te voditeljicu doktorskih programa na Anton Bruckner Private University.

Kustosi, mentori i organizatori projekta „Estetski, etički i ontološki izazovi postdigitalne umjetnosti”, nastavnici su i vanjski suradnici Sveučilišta u Rijeci pri Centru za inovativne medije APU te Katedre za Estetiku FF, Tomislav Brajnović, Iris Vidmar Jovanović, Ingeborg Fülepp i Dijana Protić.

Projekt „Estetski, etički i ontološki izazovi postdigitalne umjetnosti“ te finalna izložba AesthEethic kao dio cjelogodišnjeg izložbenog programa Galerije O.K., sufinancirani su sredstvima Sveučilišta u Rijeci, Grada Rijeke i Austrijskog kulturnog foruma.

Biografije umjetnika

Paula Rakić (Zagreb, 2001.) studentica je treće godine dvopredmetnog studija Povijesti umjetnosti i Filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. U siječnju 2018. godine, snimila je prvi video samostalne koreografije "Where my home is, there my soul is" zbog kojeg je bila kvalificirana izvoditi na međunarodnom natjecanju, "The 10th International Competition of Young Dance Performers OPUS 1 – short dance piece ". Iduće godine, 2019., nastupala je u sklopu škole suvremenog plesa Ane Maletić uz prateću Filharmoniju u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu na temu "Žar - ptica", baletnu suitu Igora Stravinskog.

Marko Mrvoš (Rijeka, 1999.) student je diplomskog studija Vizualnih komunikacija i grafičkog dizajna na Akademiji Primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a od 2020. radi kao asistent na odsjeku Intermedije. Njegovo iskustvo se sastoji od grafičkog dizajna, video produkcije i kiparstva. Do sada je s različitim umjetničkim radovima sudjelovao na ovim projektima Immersive Reality na festivalu BELDOCS, (Beograd 2020.) i na EthisAI=LABS u organizaciji Goethe Instituta, na izložbi Glowing Globe, Artificial Art Alienated u Galeriji Kortil (Rijeka, 2021) te na brojnim drugim skupnim izložbama.

Aleksandar Vejnović (Vinkovci, 1991.) stručnjak je za medijsku kulturu iz Berlina. Posjeduje iskustvo u audiovizualnoj umjetnosti, komunikaciji novih medija i kulturnom menadžmentu. Od 2018. održava predavanja iz teorije medija, interkulturalnog razvoja publike i umjetnosti zvuka. Trenutno predaje na Jan-Evangelista-Purkyně-University Ústí nad Labem, i Darmstadt UAS. Od 2013. do 2019. bio je znanstveni asistent za Soundscape & Environmental Media Lab na Sveučilištu u Darmstadtu. Fokus njegovog istraživanja je 3D audio, kupola film i medijska estetika.

Anamarija Ami Podrebarac (Karlovac, 1990.) multidisciplinarna je umjetnica i doktorandica na Institutu kreativnog računalstva na Sveučilištu umjetnosti u Londonu. U svojoj disertaciji, Podrebarac istražuje vrlo partikularno područje tehnološke (ujedno i društvene) stvarnosti – umjetnu inteligenciju kao alat razumijevanja suvremene umjetnosti, te nadalje, veze matematičkih modela algoritama s izvedbenom umjetnošću. Kao strastvena zagovornica raskrižja umjetnosti i tehnologije, Anamarija je predavala na brojnim međunarodnim konferencijama i vodila radionice o generativnoj umjetnosti, demistificirajući složene procese koji stoje iza njihovog rada i inspirirajući druge da istraže ovu inovativnu umjetničku formu.