Marko Boras Mandić: Moja je smjena politički motivirana, iza nje stoji župan Zlatko Komadina

Zakon jasno propisuje tko vodi Stožer civilne zaštite i koja je njegova svrha, poručio je Boras Mandić koji ističe da u svom mandatu načelnika nije dopuštao da se politika miješa u odluke Stožera.

Rijeka – Bivši načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije i predsjednik Unije Kvarnera Marko Boras Mandić kazao je da se u njegovom slučaju radi o politički motiviranoj smjeni iza koje stoji župan Zlatko Komadina. Poručuje da Komadina ne može upravljati Stožerom jednako kako to radi u SDP-u.

– Zakon jasno propisuje tko vodi Stožer civilne zaštite i koja je njegova svrha, poručio je Boras Mandić koji ističe da u svom mandatu načelnika nije dopuštao da se politika miješa u odluke koje se donose.

Problem i s državim vlastima

Precizirao je da su politički krugovi naknadno pokušavali mijenjati odluke koje su već donijela stručna tijela Stožera.

– Nedopustivo mi je da se odluke Stožera kasnijim intervencijama pokušavaju promijeniti. To nisam dopuštao, što je osnovni razlog moje smjene, ističe bivši načelnik Stožera koji na pitanje – tko je točno pokušavao promijeniti odluke jasno odgovara – pa Zlatko Komadina.

Žalosti ga posebno spoznaja da Županija u zadnje vrijeme pokušava putem PR-a komunicirati broj oboljelih od korone, pa se epidemiološka slika relativizira i uljepšava. Štoviše, govori Boras Mandić, neki se igraju sa statistikom, pa ilustrira da se u danima kad PGŽ ima dvoje više novoozdravljenih od novooboljelih, to tumači kao da je tobože došlo do velikog preokreta u borbi protiv pandemije.

Neka rješenja i moja razmišljanja nisu se svidjela niti državnim razinama.

– Tri tjedna čekam odluku o razlozima svoje smjene. Ne samo da javnost i ja nismo dobili objašnjenje zbog čega sam smijenjen, nego nije došlo ni do primopredaje dužnosti načelnika, upozorio je Boras Mandić koji drži da je neodgovorno tvrditi da se u njegovo vrijeme Stožer trebao pojačati sa stručnim ljudima iz KBC-a Rijeka, odnosno zdravstvenih djelatnika.

Podsjeća da su predstavnici KBC-a bili uključeni u rad Stožera, a to se može vidjeti i po tome što su nazočili konferencijama za novinare civilne zaštite.

– No neka rješenja i moja razmišljanja nisu se svidjela ni državnim razinama. Nije im se svidjelo kad sam u vrijeme lockdowna predlagao da se ne zatvaraju baš sve djelatnosti; frizeraji i postolari, da se javni prijevoz ne zaustavlja u cijelosti. Posebno im se međutim nisu svidjele kritike koje je upućivao Stožer civilne zaštite PGŽ-a tijekom turističke sezone. Naime, gospodarstvo PGŽ-a je trpjelo znatne štete zbog neodgovornog ponašanja drugih hrvatskih regija, ali i zbog otvaranja granica s BiH-a i Srbijom u svrhu održavanja parlamentarnih izbor. Nije im se naravno svidjelo ni moje zalaganje za ugostiteljski sektor, odnosno moj prijedlog da prvo treba riješiti recimo problem javnog prijevoza, pa tek onda određivati koliki razmak među ljudima treba biti u kafićima, tvrdi Marko Boras Mandić, koji kaže da je takva, neodgovorna politika dovela do značajnih financijskih posljedica po državni proračun.

Zabrinjavajući trendovi

Ističe da ga posebno zabrinjava dramatičan porast novooboljelih od korona virusa u protekla tri tjedna, otkako dakle on više nije načelnik Stožera civilne zaštite PGŽ-a.

– U minula tri tjedna došli smo do brojke od preko 2.200 novooboljelih i 100 hospitaliziranih u riječkom KBC-u. U zadnja tri dana imamo, u prosjeku, četiri preminula pacijenta dnevno. Kad bismo te trendove projicirali na duži period, dolazimo do zaključka da alarmi zvone na uzbunu. To zabrinjava! Problem je tome što ne vidimo da se poduzimaju bilo kakve aktivnosti koje će promijeniti trendove. Prvenstveno mislim na posljedice koje će proizaći iz ovako velikih brojeva. Nije dobro kad se javnost svakodnevno bombardira s brojem zaraženih, a da se pritom ne nude rješenja koja će epidemiju staviti pod kontrolu, poručio je Marko Boras Mandić koji podsjeća na to da je u prvom valu epidemije Kvarner imao 72 oboljele osobe.

Stekli su se svi uvjeti da se aktiviraju članici 22. i 23. Zakona o sustavu civilne zaštite.

– Stekli su se svi uvjeti da se aktiviraju članici 22. i 23. Zakona o sustavu civilne zaštite. Ti članci propisuju proglašenje stanje katastrofe i stanje velike nesreće. U takvim okolnostima na čelo nacionalnog stožera dolazi premijer, a na čelo županijskog župan. Tada premijer i župani imaju mogućnost upravljanja stožerima, ali isto tako oni preuzimaju potpuno odgovornost za sve odluke koje se donose. U Hrvatskoj sada ne postoji sustav odgovornosti, osim neodgovorne parole budimo odgovorni. Svjedočimo vrlo nedogovornom, najneodgovornijem pristupu u borbi protiv pandemije na razini cijele Hrvatske, poručuje Boras Mandić i dodaje da građani više ne znaju tko predlaže, a tko donosi odluke, kao niti to – tko je za donesene odluke odgovoran.

– Ovo će dovesti do dalekosežnih i opasnih posljedica. Govorimo o temi svih tema, o njoj ovisi kakva će nam biti turistička sezona, koliko ćemo imati nezaposlenih i, što je najgore, ona odlučuje o tome hoće li se presice ubuduće održavati samo ispred riječkog KBC-a, kaže Boras Mandić.

Nije se želio upuštati u tumačenja znači li imenovanje novog načelnika Stožera civilne zaštite PGŽ-a to da je on izabran zbog toga što će biti po mjeri politike i da će dopuštati da politika utječe na donošenje odluka. No poručuje da veliki broj zaraženih, kao i onih koji su u samoizolaciji, dovode do toga smo u svojevrsnom auto lockdownu, u kojem sustav staje, a gospodarstvo tone.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }