Navik on živi ki zgine pošteno – Otvorena izložba posvećena 900. obljetnici od spomena Frankopana @ Rijeka

Izložbom se, po prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna građa koja se ubraja među neke od najznačajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Ova vrijedna i atraktivna izložba moći će se pogledati sve do 1. srpnja.

Rijeka – U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u petak navečer je otvorena izložba posvećena 900. obljetnici spomena knezova Krčkih – Frankopana “Navik on živi ki zgine pošteno”.

Otvarajući izložbu predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić istaknuo je da je uloga Županije pronaći zajednički nazivnik gradova i općina, želje građana pretočiti u političke odluke i onda ih prepustiti struci.

Upravo na taj način, dodao je, Županije je započela s obnovom frakopanskih kaštela iz čega je i proizišao projekt Putovima Frankopana koji se upravo realzira i to najvećim dijelom europskim novcem.

Frankopani potječu s otoka Krka, a prvi među njima je Dujam čije je sjedište bilo najvjerojatnije u kaštelu Gradec, u okolici Vrbnika. Do 15. stoljeća poznati su kao knezovi Krčki, a grb im je vodoravno prepolovljen štit sa zlatnom šesterokrakom zvijezdom. Najznačajniji predstavnik obitelji je Nikola IV. (1352–1432), sin Ivana V., koji je kao jedini muški nasljednik objedinio sva porodična imanja (Krk s otokom, Senj s kotarom, župe Gacka, Vinodol, Modruš, Drežnik sa Slunjem, Cetinje s kotorom Klokočkim) te doveo vlast Frankopana do vrhunca. Prvi se počinje nazivati Frankapanom (Mi knez Mikula de Frankapan), a papa Martin V. potvrđuje mu 1430. podrijetlo od rimske obitelji Frangipani i dodjeljuje novi grb: dva uspravljena zlatna lava koji lome kruh.

Frankopani su obnašali mnoge časne i visoke položaje. Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, političari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdavači pobožnih i svjetovnih knjiga, crtači i slikari stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stoljeća. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine. Sagradili su brojne tvrđave i razvili mnoge gradove. Bili su obdaritelji crkava i samostana. Orodili su se s najznačajnijim europskim porodicama. Najpoznatija, i za Hrvatsku najznačajnija obiteljska veza bila je sa Zrinskima, kako u dobru, tako i u zlu. Posljednji Frankopan, Fran Krsto, osuđen je zajedno s Petrom Zrinskim za urotu protiv kralja i Habsburške Monarhije. Pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, a sjećanje na te dvije obitelji preraslo je u legendu i postalo nacionalni kult. Tako su se obistinile riječi mladoga Frana Krste Frankopana, ratnika i pjesnika: navik on živi ki zgine pošteno.

Izložbom se, po prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna građa koja se ubraja među neke od najznačajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Izložba je rezultat dugogodišnjeg djelovnja na zaštiti i proučavanju frankopanske baštine svih imatelja građe, koji su je ovom prigodom nesebično ustupili javnosti na uvid. Ova vrijedna i atraktivna izložba moći će se pogledati sve do 1. srpnja.