Nova perspektiva EU financiranja kreće početkom 2021. godine: Što to znači za naš kraj?

Pišu: Srđan Kerčević i Vedran Kružić, Regionalna razvojna agencija PGŽ

Ukupna vrijednost prijavljenih projekata s područja PGŽ-a premašuje 900 milijuna eura.

Srđan Kerčević

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, kao regionalni koordinator na području Županije, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU dostavila je detaljni prijedlog financiranja gotovo 200 projekata visoke razine pripremljenosti s područja cijele Županije. Projekti su namijenjeni financiranju kroz instrument „Mehanizam za otpornost i oporavak“ koji se planira pokrenuti početkom 2021. godine, a prioritizirani su sukladno preporukama i ciljevima Europske unije s naglaskom na digitalizaciju (pametne gradove), istraživanje i inovacije, prelazak na zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i jačanje sustava zdravlja. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata s područja PGŽ-a premašuje 900 milijuna eura. Smatramo da je sada uloga Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da regionalno ravnomjerno, iz svih dijelova Hrvatske, prihvati i omogući financiranje kvalitetno pripremljenim i razrađenim projektima koji se uklapaju u prioritete navedenog mehanizma. Među prioritetnim projektima s područja županije, njih 27 posto odnosi se na područje zdravlja, 18 posto na projekte istraživanja i razvoja te 18 posto na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Nezapamćena pandemija COVID-19 i novi socio-ekonomski kontekst koji je kriza prouzročila značajno je utjecao na redefiniranje političkih ciljeva na razini Europske unije te formiranje novog koncepta redistribucije europskih sredstava. U ovakvoj, dosad neviđenoj situaciji, Europska komisija predložila je Europski plan oporavka, paket mjera pod nazivom „Europa sljedeće generacije“ ili Next Generation EU, u vrijednosti od 750 milijardi eura, koji ima za cilj pružiti potporu za oporavak državama članicama i potaknuti gospodarstvo podupiranjem privatnih ulaganja te ojačati one javne politike, poput zdravstva, koje su se u vrijeme krize pokazale najpotrebnijima. Ovaj plan trebao bi nadopuniti Višegodišnji financijski okvir EU-a od 2021. do 2027. godine, a sedmogodišnji proračun Unije ukupno bi dosegao 1.824,3 milijarde eura.

Vedran Kružić

Najvažniji i za financiranje najbrži instrument plana oporavka je „Mehanizam za otpornost i oporavak“  koji će iznositi 672,5 milijardi eura i koji će državama članicama biti dostupan od 2021. do 2023. godine u okviru bespovratnih sredstava ili zajmova. Hrvatskoj je u okviru Mehanizma alocirano 9,3 milijardi eura, odnosno 5,95 milijardi kroz bespovratna sredstva, a ostatak od 3,4 milijarde eura kroz zajmove, što je svrstava na 12. mjesto među državama članicama po iznosu alokacije, ispred Nizozemske, a približni iznosi alocirani su Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Preduvjet za korištenje ovih sredstava donošenje je Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, na temelju kojeg će Europska komisija odobravati sredstva za financiranje. Projekti moraju biti u punoj spremnosti, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji te podupirati ciljeve reformskih procesa. EU će u okviru ovoga Mehanizma poticati ulaganja u trajne čiste tehnologije, ubrzanje razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije te ulagati u bolju energetsku učinkovitost javnih i privatnih zgrada. Osim toga, osigurat će promicanje čistih tehnologija kako bi se ubrzala upotreba održivog, pristupačnog i pametnog prijevoza, postaja za punjenje i opskrbu te proširenje javnog prijevoza.

Ulaganja će se fokusirati i na uvođenje brzih širokopojasnih usluga, odnosno optičke i 5G mreže u sve regije i kućanstva, a provodit će se i digitalizacija javne uprave te usluga, među ostalima i pravosudnog i zdravstvenog sustava. Povećanje kapaciteta europskih industrijskih podatkovnih oblaka i razvoj najsnažnijih, najsuvremenijih i najodrživijih procesora bit će jedan od prioriteta ulaganja, budući da je ovaj sektor jedan od najprosperitetnijih u Europi, čiji je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišten. Konačno, radit će se i na prilagodbi obrazovnih sustava u cilju razvoja digitalnih vještina i obrazovanja i strukovnog osposobljavanja svih dobnih skupina. Dodatan je uvjet da se 37 posto sredstava Mehanizma utroši na projekte koji ostvaraju zelenu tranziciju, a 20 posto na projekte koji će doprinijeti digitalnoj tranziciji.

 

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!