200 godina lošinjske brodogradnje – Brodogradilište Lošinj i dalje pozitivan primjer hrvatske brodograđevne industrije

Lošinjsko brodogradilište uspjelo je odoljeti različitim izazovima u svojoj dva stoljeća dugoj povijesti, ali i poslijeratnom krahu hrvatske brodogradnje, kao i posebnim izazovima u gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina te posluje bez državnih ili privatnih kreditnih zaduženja, uz kontinuirani rast godišnjih prihoda i dobiti.

Mali Lošinj - Ove godine Lošinj slavi jubilarnih 200 godina dugu tradiciju brodogradnje, a okosnica ove epohe je lošinjsko brodogradilište koje danas posluje u okviru Lošinjske plovidbe te usprkos vrlo lošim trendovima u hrvatskoj brodograđevnoj industriji svake godine sve uspješnije posluje.

Posljednjih 25 godina hrvatska brodogradnja zapadala je u sve dublju krizu, a krah je kulminirao nakon privatizacije sektora 2013. godine kada su iz državnog proračuna utrošene milijarde kuna na restrukturiranje škverova, a privatizirana brodogradilišta i dalje su bila ovisna o državi u vidu kreditnih jamstava i ostalim oblicima pomoći.
Lošinjsko brodogradilište uspjelo je odoljeti različitim izazovima u svojoj dva stoljeća dugoj povijesti, ali i poslijeratnom krahu hrvatske brodogradnje, kao i posebnim izazovima u gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina te posluje bez državnih ili privatnih kreditnih zaduženja, uz kontinuirani rast godišnjih prihoda i dobiti.

Važnost i uloga lošinjskog "škvera" i njegove duge povijesti za lokalno stanovništvo simbolično leži i u činjenici da se ono upravo nalazi u ulici koja nosi ime lošinjskih brodograditelja, odajući počast generacijama koje su ga stvarale, ali i njegovoj neospornoj ulozi koju danas ima u životu stanovnika otoka Lošinja te neposredno i stanovnika ostalih otoka.

Zbog geografske blizine i odgovarajućih ekonomsko-tehničkih uvjeta poslovanja lošinjsko brodogradilište obavlja remonte flote, kako za najvećeg hrvatskog brodara koji povezuje razvedenu jadransku obalu s otocima, tako i ostale hrvatske i strane prijevoznike te omogućuje i pomaže da uz sve izazove koje život na otocima donosi, stanovnici hrvatskih otoka ipak imaju dobru povezanost s kopnom i sadržajima od životnog značaja kojih zasigurno, pogotovo na manjim i udaljenijim otocima, nedostaje. Odljev stanovništva i nedostatak stalnog zaposlenja izvan turističke sezone, surova je istina većine hrvatskih otoka, a sam Mali Lošinj prema posljednjem popisu stanovništva u posljednjih 10 godina izgubio je više od 500 stanovnika. Lošinjsko brodogradilište zapošljava 90 djelatnika, od toga 10 visokokvalificiranih inženjera različitih struka, a u samom brodogradilištu djeluju i kooperantske tvrtke sa 40tak zaposlenika koji žive i rade na otoku.

Trenutno je otvorena i nekolicina natječaja za zapošljavanje nove radne snage koje u "škveru" uvijek nedostaje. Godišnje se u lošinjskom brodogradilištu dokuje i servisira više od 50 brodova različitih namjena, od sitnih popravaka do najsloženijih projekata, a budućnost daljnjeg razvoja direktor i predsjednik uprave Lošinjske plovidbe – Brodogradilišta Antony Saganić vidi u zelenim tehnologijama i tehnološkoj modernizaciji poslovanja.
„Iako ostvarujemo značajne poslovne uspjehe, Brodogradilište Lošinj sustavno i ubrzano djeluje u smjeru modernizacije i kretanja prema suvremenim trendovima u industriji, okrenutih ka zelenim tehnologijama i održivim izvorima energije.

Kontinuirano se uključujemo u različite projekte zaštite okoliša pa smo tako trenutno u fazi izrade projekta najveće solarne elektrane na otocima, čija realizacija započinje u kolovozu, a završetak projekta očekuje se u prosincu ove godine. S obzirom na zatvaranje odlagališta u Lošinju te nove regulative, u posljednjih nekoliko godina posebnu pažnju smo posvetili postupanju s otpadom. Izradom eko otoka i kupnjom posebnih spremnika za razvrstavanje otpada unutar brodogradilišta, ali i usvajanjem novog pravilnika za postupanje s otpadom postigli smo da se sav otpad proizveden u brodogradilištu te otpad s brodova sortira i odvozi s otoka, a sve u suradnji s ovlaštenim tvrtkama za svaku vrstu pojedinog otpada. U posljednje dvije godine izmijenili smo dobar dio salonitnih pokrova krovova na halama i zgradama te ćemo ovaj projekt ubrzo i završiti. Pored toga kupili smo novu morsku branu kako bismo kvalitetnije zaštitili akvatorij, a krenuli smo i u projekt modernizacije dizalica odnosno izmjene sustava pogona na svim pokretnim dizalicama brodogradilišta koji ćemo završiti tijekom ovog ljeta čime se postiže značajnija ušteda.“ – kazao je direktor Antony Saganić.

Osim zelenih projekata, Brodogradilište Lošinj aktivno sudjeluje i u aktivnostima lokalne zajednice te dobrotvornim akcijama i donacijama. U posljednje 3 godine lošinjsko brodogradilište sudjelovalo je u više od 20 donacija za različite neprofitne udruge, klubove, kao i u raznim pomoćima umirovljenicima, lokalnim kulturno-umjetničkim i civilnim društvima te u 8 dobrotvornih akcija, najviše namijenjenih različitim potrebama djece.

„Ove smo godine pomogli i lošinjskoj srednjoj školi tako da su naša četiri inženjera 3 mjeseca predavala stručne predmete lošinjskim srednjoškolcima radi problema s deficitom profesora u koji je škola izvanredno zapala“ - kaže direktor.

Djelatnici brodogradilišta redovito asistiraju te pomažu u različitim hitnim intervencijama, kako na linijskim brodovima koji povezuju otoke, tako i na drugim brodovima i brodicama institucija i gospodarstvenika na ovom području.

„Škver je oduvijek bio nedjeljiv dio lošinjske zajednice i naša je odgovornost i obveza vratiti što je više moguće natrag društvu. Osim na razvoj primarne djelatnosti, trenutno smo orijentirani na osmišljavanje novih dobrotvornih akcija i ekoloških projekata te pomaganju pri uvođenju novih sadržaja koji će obogatiti svekoliku ponudu Malog Lošinja, ali i olakšati lokalnom stanovništvu, gospodarstvenicima i institucijama život na otoku“ – zaključio je direktor Saganić.

Follow @torpedo_media