[ANKETA] Stanovnici PGŽ-a smatraju: Problemi su puno dublji - nove mjere demografske obnove neće tako brzo zaustaviti negativan hrvatski trend

Povećane porodiljne naknade, produžen očinski dopust pohvalne su nove mjere, ali ostaje pitanje koliko su oni dovoljni u kontekstu šire društvene nesigurnosti, lošeg ekonomskog okruženja i nedostatka sustavne podrške mladim obiteljima.

Opatija - U Hrvatskoj je tijekom prošle godine rođeno nešto manje od 33.000 djece, što je, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prirodnom kretanju stanovništva, najlošiji rezultat do sada. Usporedbe radi, 2023. godine rođeno je čak 8.365 beba manje nego 2011., što odgovara otprilike 335 razreda u školi. Istodobno, umrlo je nešto više od 51.000 osoba.

Pad nataliteta postaje sve izraženiji, a stopa prirodnog prirasta u 2023. bila je duboko negativna, iznoseći -5,0 (-19.105 osoba). Posebno se ističe Primorsko-goranska županija, koja bilježi najveći negativni prirodni prirast u zemlji. Ovi alarmantni statistički podaci probudili su zabrinutost i među donositeljima odluka. Vlada RH donijela je nove mjere s ciljem demografske obnove, od kojih su ključne povećanje naknada za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, rast naknada za novorođenu djecu te produljenje očinskog dopusta.

Međutim, stručnjaci i građani slažu se da ovi potezi, iako korak naprijed, neće tako brzo ili lako zaustaviti negativan demografski trend koji već godinama pogađa Hrvatsku. Naši sugovornici ističu kako mjere, iako korisne, nisu presudan faktor u odluci o zasnivanju obitelji. Posebno žene, svjesne prolaznosti svog biološkog sata, naglašavaju kako ne mogu čekati "bolje sutra" u nadi da će uvjeti za roditeljstvo postati povoljniji. I dok su potezi Vlade važni, ostaje pitanje koliko su oni dovoljni u kontekstu šire društvene nesigurnosti, lošeg ekonomskog okruženja i nedostatka sustavne podrške mladim obiteljima.

Antonia Katić (28) iz Rijeke:
- Trudna sam. Do sada je to bila moja privatna stvar, ali budući da ste mi postavili pitanje vezano uz novu demografsku mjeru, odlučila sam podijeliti svoju priču. Iz prve ruke mogu reći da je nesigurnost u našoj državi toliko izražena da zaista ne znam kakve bi mjere bile dovoljno poticajne da mladi odluče zasnovati obitelj. Primjerice, u slučaju komplikacija u trudnoći, iznos naknade koji dobivaš iznosi samo 565 eura. S obzirom na današnje troškove života, to je svota s kojom je gotovo nemoguće preživjeti. Smatram da povećanje porodiljnih naknada, iako dobrodošlo, neće biti ključni razlog zbog kojeg će se ljudi odlučiti na djecu. Za stvarnu demografsku obnovu potrebno je poboljšati ukupne uvjete u društvu, u našoj državi, pa neće doći ni do odljeva mladih izvan Hrvatske. Mladima je potrebna veća sigurnost, bolje plaće i kvalitetniji uvjeti u odgojno-obrazovnom sustavu. I nakon što prođeš kroz razdoblje manjih primanja za vrijeme komplikacija u trudnoći ili nešto niže porodiljne naknade, suočavaš se s novim problemima, poput upisa djeteta u vrtić. Morala sam se vratiti na posao, ali nisam imala gdje zbrinuti dijete. Živimo u Rijeci, a za svoje prvo dijete čekali smo čak tri godine da ga upišemo u vrtić. Dok je to tako, vjerujte da ovakvo povećanje naknada sigurno neće donijeti veći broj novorođenih.

Elena Vidović (46) iz Opatija:
- Iako smatram da povećanje naknada nije dovoljno, svakako je dobar prvi korak. Međutim, cjelokupna demografska politika zahtijeva temeljitu promjenu, a mjere bi trebale biti sveobuhvatnije. Nažalost, mnogi poslodavci i dalje skeptično gledaju na zapošljavanje mladih žena, bojeći se da bi one mogle ostati u drugom stanju. Smatram da bi mjere trebale biti usmjerene i prema poslodavcima, primjerice tako da država ranije preuzme troškove plaće i porodiljnog dopusta. Osim toga, problem je mnogo širi. Veliki izazovi su upisi djece u vrtić, nedostatak fleksibilnog radnog vremena i brojni drugi aspekti koji bi trebali olakšati svakodnevni život mladim obiteljima, a posebno mladim majkama. Vjerujem da bi se mladi parovi odlučili na roditeljstvo ranije kada bi imali sigurniji život – riješeno stambeno pitanje, stabilna radna mjesta i bolju društvenu podršku.

Josipa Uković (43) iz Matulja:
- Povećanje naknada je odličan potez, to je svakako plus jer su do sada bile mizerne, posebno za roditelje blizanaca. Porodiljna naknada za njih je bila preniska, a troškovi su za blizance udvostručeni. Imati djecu, nažalost je danas preskupo. Troškovi života su previsoki pa mislim da same naknade neće potaknuti ljude na više djece. Ono što bi zaista pomoglo su veće plaće.
Mnoge žene morale su se ranije vratiti na posao jer su naknade bile premale. Osim toga, imam mnogo prijateljica koje se bore s neplodnošću. Potpomognuta oplodnja često im je jedina nada, ali to je proces koji isto tako košta, bez obzira radi li se privatno ili preko zdravstvenog sustava. Čak i kada uspiju, mnoge ostaju na jednom djetetu jer više jednostavno ne mogu financijski ili fizički izdržati. Smatram da stres i zahtjevan način života danas uvelike utječu na začeće. Žene su pod pritiskom posla i svakodnevnih obveza više nego ikada prije. Kasno se odlučujemo na djecu, jer su prioriteti često rješavanje stambenog pitanja i financijska sigurnost. Na kraju, mnoge ostanu s jednim djetetom ili se uopće ne odluče za majčinstvo. Nažalost, i ja sam ostala na jednom djetetu. Vjerujem da bi žene željele imati više djece, ali uvjeti u kojima živimo to često onemogućuju.

Milena Golja Tomažić (40) iz Voloskog:
- Mislim da će ove mjere donekle pomoći. Svoje drugo i treće dijete rodila sam prije 11 godina, a tada sam za blizance primala samo 1.600 kuna, što nije bilo dovoljno ni za pelene. Ovakva pomoć obiteljima svakako može učiniti ljude spremnijima za roditeljstvo. Međutim, smatram da je danas problem i otuđenost. Današnja djeca stalno su pred ekranima, teško im je ostvariti prave društvene veze. Mi smo bili puno slobodniji i pristupačniji u odnosima nego oni danas. Današnja mladež teško se odlučuje na veze, često ostaju sami, ponekad zbog otuđenosti, ponekad zbog financijskih problema odustaju od obiteljskog života. Ako su financije stabilnije, nadam se da će biti spremniji za suočavanje s izazovima.

Follow @torpedo_media