Čagalj s opatijskog panela: Strani radnici u građevini su stvarnost s kojom se moramo suočiti
Autor: Nikola Cvjetović 10.11.2023
Foto HGKTreći dan savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista "Ekonomska politika Hrvatske u 2024.", koje se od 8. do 10. studenog održava u Opatiji, posvećen je građevinskoj industriji kao jednom od nositelja razvoja Hrvatske. Tema je rezultat suradnje Hrvatskog društva ekonomista i Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Opatija - Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na panelu je istaknula da možemo očekivati intenzivan razvoj ove djelatnosti u narednih deset godina, no da na tom putu moramo imati na umu moguće kočnice i uska grla.
"Jedno od uskih grla je dovoljan broj građevinske operative kako se obnova zahuktava. U HGK s Ministarstvom već neko vrijeme radimo na tome da izbalansiramo broj projekata i broj građevinske operative tako što redovito najavljujemo natječaje. Vjerujemo da će se situacija smiriti i kako se projekti iz Fonda solidarnosti, barem ovi kompleksniji, privedu kraju", rekla je Čagalj.
Čagalj je istaknula da su važna poluga razvoja europska sredstva, posebno za velike infrastrukturne projekte, no da isto tako kočnica može biti nedostatak kvalificirane radne snage. Hrvatska gospodarska komora, s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pokreće projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage. Cilj je Hrvatsku prezentirati kao atraktivnu destinaciju za rad, a to upariti s novom imigracijskom strategijom i integracijskom politikom.
"Situaciju sa stranim radnicima u građevini ne treba klasificirati ni kao izazov ni kao priliku. To je stvarnost s kojom se moramo suočiti i koju trebamo čim prije adresirati", poručila je Čagalj.
Potpredsjednica HGK osvrnula se i na nedavnu konferenciju Komore o građevinskom otpadu. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. U vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, značajna je prilika ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu.
"Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te ograđivanja od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke. Naime, proizvođači materijala su istaknuli da su njihovi kapaciteti za preradu čak iznad količina koje se godišnje proizvedu u Hrvatskoj. Ipak, ne mogu doći do potrebnih količina sekundarnih sirovina", istaknula je Čagalj.
Uvod u panelu dala je Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Na panelu su sudjelovali i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Damjanović, predsjednik Uprave Radnika Križevci Mirko Habijanec, prorektor Sveučilišta u Splitu Nikša Jajac, ravnatelj agencije SAFU Dragan Jelić, direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Drugi dio dana posvećen je temi kako unaprijediti upravljačke kapacitete u hrvatskoj građevinskoj industriji.
