[DA SE NE POZABI] Kapetan 'Galeba' bio je Opatijac Miodrag Šepić
Autor: Portal Poduckun 02.05.2025
Miodrag ŠepićJedan od nekadašnjih zapovjednika broda Galeb bio je i poznati opatijski kapetan, pok. Miodrag Šepić koji je u toj ulozi bio devet godina.
Brod Galeb, školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, izgrađen je 1938. godine, a svoje je putovanje, koje traje i danas, započeo u tadašnjoj Kraljevini Italiji. Nakon kapitulacije Italije preuzeli su ga Nijemci, koji su ga preuredili u minopolagača. Tijekom 1944. godine brod je postavio više od pet tisuća mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a 5. studenog 1944. godine u riječkoj luci potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo. Prema informacijama Muzeja grada Rijeke, vađenje broda započelo je u studenom 1947. u režiji Brodospasa. Izvađen je u ožujku 1948. i prevezen u Pulu, gdje je rastavljen i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), postajući njezin školski brod, potom i rezidencijalna jahta predsjednika države i vojnog zapovjednika, maršala Josipa Broza Tita. Nakon njegove smrti, otvoren je za posjete raznih organizacija i škola.
Legendarni brod GalebBrod je krajem devedesetih prodan grčkom brodovlasniku koji ga je povjerio na preuređenje riječkom remontnom brodogradilištu Viktor Lenac, ali zbog bankrota vlasnika, Galeb nije preuređen. Ministarstvo kulture proglasilo je 2006. godine brod Galeb kulturnih dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka ga je 2009. otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej. Kako navode iz Grada Rijeke, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te otvaranjem mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu broda Galeb za financiranje EU sredstvima, čime je Galeb, uz Palaču Šećera u Rijeci, postao sastavni dio europskog projekta koji uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute te znanstveno-edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.
Josip Broz Tito s posadom brodaJedan od nekadašnjih zapovjednika broda Galeb bio je i poznati opatijski kapetan, pok. Miodrag Šepić koji je u toj ulozi bio devet godina. Kako piše autorica članka Irena Bistričić, na inicijativu tadašnjeg zapovjednika flote, pokojnog admirala Ive Purišića, u kolovozu 1963. godine prima dužnost zapovjednika školskog broda Galeb od admirala Veljka Dokmanovića. U razgovoru objavljenom u listu „Opatija“ broj 43-44 iz kolovoza/rujna 2000. godine, kapetan Šepić je istaknuo da je kao zapovjednik imao dvije temeljne zadaće. Prva je bila stručno-praktična naobrazba pitomaca strojara i pomoraca-nautičara, a druga prijevoz državno-partijskih i vojnih rukovodioca SFRJ i njihovih gostiju, stranih državnika i delagacija. Za vrijeme školskih krstarenja s pitomcima i prevoženja državnih rukovodilaca posjetio je 15 stranih zemalja i uplovio u 21 stranu luku. Tito je pak, otkako je u rujnu 1952. godine prvi put stupio na palubu, pa do svoje posljednje plovidbe u kolovozu 1979. godine, posjetio 32 zemlje Europe, Azije i Afrike, a na Galebu se, dodaje Šepić, susreo s 89 šefova država i vlada. Kako navode i iz Muzeja grada Rijeke, ondje su boravili predsjednici Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi.
Nekadašnji kapetan broda „Galeb“, pok. Miodrag ŠepićKapetan Šepić istaknuo je da mu je u sjećanju ostao boravak Janoša Kadara, tadašnjeg prvog čovjeka Mađarske, koji je Titu izrazio želju da vidi Opatiju.
– Zbog premale dubine mora u opatijskoj luci smanjenom smo brzinom prošli tik uz Opatijsku rivijeru. Čuo sam kada je rekao Titu kako mora jednom posjetiti Opatiju, no koliko mi je poznato, nikada je nije posjetio. Torpedni čamci Galeba uzburkali su more, a valovi oštetili nekoliko čamaca vezanih uz obalu – prisjećao se tada Šepić, dodajući kako mu Opatijci nikada to nisu zamjerili.
Grad Rijeka je objavio da bi brod Galeb ove godine konačno trebao preuzeti ulogu muzeja.
(Izvor: tekst „Brojni Titovi susreti sa stranim državnicima zbili su se na brodu“ Irene Bistričić, objavljen u listu „Opatija“ br. 43-44, kolovoz/rujan 2000.)
Pripremila: Sanja Monar Duraku
Fotografije: iz arhive lista „Opatija“ i Nikole Turine
Za: List Opatija
