Igor Stipanović dobitnik nagrade Općine Kostrena za životno djelo

Autor: Portal Torpedo 02.01.2024

Igor_Stipanovic_dobitnik_nagrade_za_zivotno_djelo_opcine_kostrena_za_2023_ Foto Naša Kostrena

Nagrada je uručena na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća 6. prosinca 2023. godine.

Kostrena - Bratovština sv. Nikole Kostrena sv. Barbara nominirala je kapetana duge plovidbe Igora Stipanovića za Nagradu za životno djelo Općine Kostrena u 2023. godini. Kandidaturu su podržale Udruga pomorskih kapetana Kostrene i Narodna čitaonica u Kostreni sv. Lucija. Općinsko vijeće Općine Kostrena jednoglasno je prihvatilo nominaciju, a nagrada je uručena na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća 6. prosinca 2023. godine.

Igor Stipanović rođen je 26. siječnja 1944. u Kostreni sv. Barbari, Urinj 1, od oca Andrije i majke Blanke, rođene Rubeša. Od 1946. do 1948. živi u Rimu gdje je otac Andrija Puba Stipanović na dužnosti pomorskoga atašea pri Jugoslavenskom poslanstvu. Pohađao je od 1950. do 1956. osmogodišnju školu u Kostreni sv. Barbari i u Rijeci. Godine 1956. otac je delegiran za predstavnika jugoslavenskih brodara pri Crossocean Shipping Co. u New Yorku. Igor tamo nastavlja pohađati sedmi i osmi razred osmogodišnje škole te upisuje i završava gimnaziju. Za vrijeme pohađanja gimnazije na raznim srednjoškolskim umjetničkim izložbama grada New Yorka za svoje slike iz predmeta Umjetnost i slikarstvo osvaja nekoliko vrijednih nagrada. Nagrađen je i za akvarel koji je bio izložen na izložbi pomorskih i lučkih motiva u organizaciji New York Port Authority. Za svoje radove dobio je i priznanje Sveučilišta Columbia. Godine 1962. povratak oca vraća i Igora u rodni kraj. Želja da nastavi pomorsku tradiciju svoje obitelji nadvladala je želju za razvijanjem umjetničkih predispozicija.

Od 1962. godine živi u Kostreni gdje nastavlja školovanje. Završava treći i četvrti razred Pomorske škole Bakar. Počeo je profesionalno ploviti 1964. godine, a iskrcao se 12. prosinca 2004. godine, završivši svoju plovidbenu karijeru.

Preplovio je 1.200.844 nautičkih milja, 1416 puta uplovio u luke s isto toliko isplovljenja. Bio je u 308 različitih luka širom svijeta. Najdulje putovanje trajalo je 69 dana i 18 sati iz luke Rotterdam za luku Taichung na Taiwanu. Putovanje je prvobitno bilo planirano prolaskom kroz Sueski kanal, međutim zbog visokih troškova prolaza Kanalom, donesena je odluka da se vrate kroz Gibraltar i nastave oko Rta dobre nade.

Plovio je na 42 broda od čega je od 1976. godine na 32 zapovijedao. Plovio je na brodovima za generalni teret i tankerima te zapovijedao brodovima za rasute terete i to mini, handy i panamax, te kontejnerskim, višenamjenskim, pcc, ro-ro i ro-ro kontejnerskim brodovima. Često je brodovima prevozio mobilno naoružanje za NATO snage iz sjeverne Europe za zone vojnoga nadzora Ujedinjenih naroda na Balkanu te vojne vježbe u Texasu i sjevernoj Norveškoj.

Živi u sretnom braku s Nadom, kćeri bakarskoga kapetana Vinka Sablića, upravitelja Lučke kapetanije u Rijeci od 1949. do 1962. godine. Imaju kći Tanju i sina Damira, časnika palube, te troje unuka: Ivu, Teu i Lovra.

Napisao je „Pismohranu obitelji Stipanović” u Dometima na 220 stranica 2008. godine te razne priloge pomorsko-povijesnoga sadržaja u Sušačkoj reviji, Kraljici mora i Zbornicima Katedre Čakavskog sabora Kostrena. Dobitnik je Godišnje nagrade Općine Kostrena za 2009. godinu. Godine 2013. tiskana mu je monografija „Sumrak kvarnerskog brodarstva: Jugolinija i Croatia Line 1947. – 1999.”, knjiga na 395 stranica s opisom 169 brodova i 760 slika brodova i ljudi.

Godine 2016. u izdanju Katedre čakavskoga sabora Kostrena tiskana mu je knjiga „Parobrodarstvo Rijeke u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije”. Knjiga u boji tiskana je na 305 stranica s 517 fotografija, umjetničkih slika, crteža i planova brodova te 33 preslike isprava. U knjizi su navedeni i opisani svi parni brodovi od prvoga koji je zaplovio godine 1872. u Senju, do propasti Monarhije, a bili su upisani u senjski i riječki registar brodova, njih 69 obalne plovidbe i 88 duge plovidbe.

Povodom jubilarne 150. godišnjice Bratovštine sv. Nikole napisao je povijesnu knjigu, s naslovom „Bratovština sv. Nikole u Kostreni sv. Barbari 1869. – 2019.”, koja sadrži zapise i isprave od njezina osnutka godine 1869. pa sve do 2019. godine. Knjiga je u izdanju Bratovštine sv. Nikole u Kostreni sv. Barbari tiskana na 140 stranica pod pokroviteljstvom Općine Kostrena.

Godine 2022. u izdanju Narodne knjižnice Kostrene tiskana je još jedna knjiga kap. Stipanovića pod naslovom „Zbirka iz povijesti Kostrene sv. Barbare“. Knjiga je tiskana na 300 stranica uz tristotinjak slika, preslika i crteža, a sadrži 14 povijesnih zapisa. Jedan od zapisa odnosi se na Narodnu čitaonicu u Kostreni sv. Barbari koja je tada proslavila i 150. godišnjicu od osnutka. Drugi važniji zapisi odnose se na „Povijest škole od 1839. do njenog zatvaranja 1991. godine“, zatim „Kostrena sv. Barbara pod jedrima od 1850. do 1901. godine“ i zapis „Utvrda u Maloj Sršćici“, koja je poznata po svjetski slavnom fizičaru, moreplovcu, pomorskom kartografu i astronomu Edmontu Halleyu. Halley je, naime, predvidio povratak kometa koji je po njemu i dobio ime Halleyjev komet, a upravo je on bio zaslužan za izgradnju spomenute utvrde 1702. godine.

Kapetan Igor Stipanović aktivni je član predsjedništva Katedre Čakavskog sabora Kostrena, član predsjedništva Udruge pomorskih kapetana Kostrena i član Bratovštine sv. Nikole Kostrena sv. Barbara.


Iz iznesenih činjenica može se prepoznati energija koju kap. Stipanović nosi u sebi i koju kroz svoja djela nesebično dijeli s nama. Za svaku svoju milju provedenu na moru i na kopnu on zna, on plijeni preciznošću, a o detaljima promišlja, što ga svrstava u prvi red poznatih kostrenskih kapetana i pisaca o kojima se govori.

Ljubav prema Kostreni je pritom neupitna što se vidi iz svake rečenice i govora našega kapetana, a Općina Kostrena je to prepoznala i više nego zasluženo dala ovo prestižno priznanje.

Izvor: Naša Kostrena

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...