Interdisciplinarni znanstveno-stručni skup u okviru obilježavanja 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka
Autor: Nikola Cvjetović 23.10.2023
Povodom obilježavanja 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke 23. i 24. listopada održava se interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Riječki identitet: gospodarski, povijesni, jezični i kulturni odjeci povodom 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka-Karlovac i Rijeka-Pivka“.
Riječ je o jednom od centralnih događanja programa obilježavanja 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka, a organiziraju ga Sveučilište u Rijeci – Filozofski fakultet, Građevinski fakultet i Centar za industrijsku baštinu te Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i Grad Rijeka, uz potporu partnerskih institucija.
Sudionicima skupa uvodno su se obratili riječki gradonačelnik Marko Filipović, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, prorektor za strateške polovne riječkog Sveučilišta Saša Zelenika i Sanja Holjevac, upraviteljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli.
Jedna od najznačajnijih ovogodišnjih obljetnica nedvojbeno je ona vezana uz punih 150 godina od izgradnje željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Naime, 23. listopada ove godine navršilo se punih 150 godina od otvaranja željezničke pruge kojom su vezani Rijeka i Karlovac. Izgradnja te dionice bila je završni čin jednog velikog prometnog projekta: otvaranje željezničke veze između ova dva grada značilo je daleko više, točnije izgradnjom te posljednje dionice spojena je Budimpešta preko Zagreba i Karlovca s Rijekom i Kvarnerom, povezana je Mađarska s Jadranom te, kontinentalna s primorskom Hrvatskom. Pozitivni efekti tog novog prometnog pravca postali su vidljivi vrlo brzo – industrija i trgovina snažno se razvijaju, luka Rijeka oduzima primat Senju, mjesta uz prugu doživljavaju renesansu, broj stanovnika u goranskim naseljima raste, cijelo ovo područje sve se više uklapa u moderne europske tokove.
Kako je istaknuo sveučilišni prorektor Zelenika, željeznička pruga Karlovac – Rijeka otvorena je upravo na današnji dan prije 150 godine kada je prvi vlak iz Karlovca stigao u Rijeku. „Izgradnja ove pruge trajala je tri godine, a u njezinoj izgradnji sudjelovalo je 23.000 radnika. Tijekom tog perioda na trasi izgradnje pruge izgrađeno je i više naselja kao i dvije bolnice, a same tračnice dolazile su iz Belgije dok su ostali elementi poput skretnica izrađeni u Mađarskoj“, istaknuo je Zelenika, dok je Sanja Holjevac, dodala kako je izgradnja željezničkih pruga rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka doprinijela snažnom gospodarskom razvoju krajeva kroz koje je prolazila.
Sudionike znanstvenog skupa pozdravio je i gradonačelnik Filipović rekavši kako je u vrijeme kada je građena navedena pruga bila tehničko čudo te kako je velik njen doprinos razvoju Rijeke i okolice. „Europski željeznički koridori i danas se više-manje baziraju na koridorima koji su nekada zacrtani, a razvoj željeznice uvelike je oblikovao Europu koju danas poznajemo. Izgradnja pruge Rijeka – Karlovac doprinijela je razvoju Rijeke kao i drugih područja kojima je prolazila. Što se tiče današnjice, svi se nadamo izgradnji nizinske pruge, dvokolosječnog prometa kroz Rijeku koji će utjecati na prijevoz robe, ali i na javni gradski prijevoz“, naglasio je gradonačelnik.
Rektorica Prijić-Samaržija zahvalila je organizatorima, sudionicima i izlagačima koji će tijekom dva dana trajanja ovog skupa govoriti ne samo o tehničkom procesu izgradnje željeznice, već i o njezinom utjecaj na ljude i razvoj krajeva kroz koje su prolazile. „Izgradnja infrastrukture uvijek je značila neki početak i razvoj, a za to su dokaz i Rijeka i Gorski kotar koji su na neki način živjeli i razvijali uz prugu“, rekla je rektorica.
Riječka pruga, izgrađena je 1873. između Sv. Petra na Krasu (danas Pivka) i Rijeke, kao prva pruga koja je dotaknula područje Istre. Duljina joj iznosi 55,4 km, s time da su posljednja 2,4 km i stanica Rijeka bili na teritoriju Ugarske. Država je 1869. oslobodila Društvo južnih željeznica prijašnjih koncesijskih obveza i osigurala svoj dio sredstava te 20. svibnja 1869. donijela Zakon o izgradnji pruge Sv. Peter – Rijeka. Za izgradnju dijela pruge na ugarskom teritoriju donesen je zakon 9. srpnja 1870. Građevinske radove preuzela je francuska tvrtka Gober, Remont, Lewi & Co, ali je zbog teška terena zapala u poteškoće i bankrotirala. Društvo južnih željeznica samo je završilo radove i 25.VI.1873. otvorilo promet. Rijeka i Opatija doživjele su možda najveću svečanost u svojoj povijesti, a Opatija i njezina rivijera započele su nakon toga s razvojem vrhunskoga turizma.
Riječka pruga se odvaja od pruge Beč – Trst u Sv. Petru na Krasu, na nadmorskoj visini od 579 m. Po kraškom terenu spušta se do Ilirske Bistrice. Na toj dionici izgrađeno je više nasipa i usjeka, tri tunela (Narin, Jakšič i Prem) te stanica Prem (Kilovče). Od Ilirske Bistrice prelazi rijeke Bistricu i Reku te se uspinje do tunela Malo Brdo, gdje je danas granica između Slovenije i Hrvatske. Dalje prema Rijeci stalno pada, a na tom su odsjeku postaje: Šapjane, Jurdani i Opatija-Matulji te tunel Rukavac. Stajališta Narin, Mala Bukovica, Brgud, Permani, Rukavac, Jušići i Krnjevo izgrađena su poslije, većinom nakon I. svjetskog rata.
